Pesticidi
“Pesticid” znači kemijska ili biološka tvar koja se proizvodi za suzbijanje štetočina, korova i bolesti, prvenstveno u proizvodnji hrane. Kada govorimo o definiciji štetočina i štetočina općenito, mislimo na ekonomsku štetu za ljude, odnosno na smanjenje prinosa ili količine i kvalitete dobivene hrane. U zaštiti biljaka koristi se izraz “sredstva za zaštitu bilja ” i oni čine najveću skupinu pesticida.
Sredstva za zaštitu bilja sadrže najmanje jednu aktivnu tvar. Te tvari mogu biti kemikalije ili mikroorganizmi, uključujući viruse, koji omogućuju djelovanje proizvoda. Kao rezultat primjene pesticida, mali dio korištenih sredstava zaostaje za tretiranom kulturom, a ovaj dio se naziva “ostatkom sredstava za zaštitu bilja“. Ostaci mogu biti prisutni u svježem ili prerađenom voću i povrću, prerađenoj hrani i pićima, svježim ili prerađenim životinjskim proizvodima. Također, ostaci mogu poticati iz okolišnih ili drugih neizravnih izvora, čiji se ostaci, usprkos prestanku upotrebe, još uvijek nalaze zbog njihove izuzetne stabilnosti i postojanosti.
Prema ciljnim organizmima pesticide možemo podijeliti prema namjeni (insekticidi, fungicidi, herbicidi, nematicidi, akaricidi, rodentocidi, regulatori rasta i fiziotropi..) i prema njihovom kemijskom sastavu (klorirani ugljikovodici, organofosforni spojevi, karbamati, sintetski piretroidi, neonicotidi, neonicotides derivati fenoksi karboksilne kiseline, derivati feniluree, triazini, diniroanilini, kloracetamidi, dipiridili, imidazolinoni…).
Razina ostataka pesticida ovisi o količini primijenjenog sredstva za zaštitu bilja, vremenskom razdoblju koje je proteklo od posljednjeg tretiranja ili povlačenja, broju primjena, fizikalno-kemijskim svojstvima proizvoda i kulturi na koju se primjenjuje. Kontrola ostataka pesticida u hrani namijenjena je određivanju količine ostataka pesticida i njihovih metabolita u hrani biljnog podrijetla, radi provjere jesu li propisi koji određuju maksimalne razine ostataka (MRL) pesticida u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse (GAP), i na taj način radi zaštite zdravlja potrošača kao i provjere da li se sredstva za zaštitu bilja (FSS) upotrebljavaju na odgovarajući način, tj. u skladu s autorizacijom.
Bosna i Hercegovina je usvojila sveobuhvatan pravni okvir kojim se određuju pravila za odobravanje aktivnih tvari koje se koriste u sredstvima za zaštitu bilja, uporabu sredstava za zaštitu bilja i propisuju maksimalne dozvoljene razine ostataka pesticida u i na hrani. Da bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača, dopuštena ograničenja, takozvane „najveće dopuštene količine“ ili kratka „MRL“, propisana su Pravilnikom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla („Službeni glasnik BiH“ br. 89/12, 92/17, 21/19 i 48/21) koji je u skladu s Uredbom (EZ) 396/2005.
Pravilnikom o metodama uzorkovanja za službenu kontrolu ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla („Službeni glasnik BiH˝, broj 78/12), određene su metode uzorkovanja proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla radi utvrđivanja maksimalne razine ostataka pesticida u skladu s posebnim propisom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje životinje biljnog i životinjskog podrijetla, ne dovodeći u pitanje Odluku o nadzoru ostataka određenih tvari u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (“Službeni glasnik BiH”, br. 1/04 i 40/09).
U skladu sa odredbama članka 13. Pravilnika o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 48/21), Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) u suradnji sa mjerodavnim organima Bosne i Hercegovine, priprema i koordinira provođenje višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla. Agencija za svaku godinu sačinjava godišnje Izvješće o realizaciji Višegodišnjeg programa, koji podnosi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i dostavlja mjerodavnim organima kao i Europskoj ageniciji za sigurnost hrane.
Također, radi olakšavanja provedbe programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla, Agencija je razvila Smjernice za uzorkovanje hrane u svrhu provedbe višegodišnjeg programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla.
Kontaminanti
Kontaminant (opasna tvar) je tvar štetna za zdravlje ljudi, a namjerno se ne dodaje hrani, čija je prisutnost u hrani rezultat procesa tijekom proizvodnje (uključujući radnje poduzete u kulturi, stoci i veterini), obradi, pripremi, obradi, pakiranju, prijevozu ili skladištenja ove hrane ili utjecaja onečišćenja okoliša.
Odredbe Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama za određene kontaminante u hrani (“Službeni glasnik BiH”, br. 68/14, 79/16, 84/18) u hrani propisuju maksimalne razine sljedećih onečišćenja u hrani:
- mikotoksini
- metali
- Dioksini i poliklorirani bifenili (PCB)
- Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)
- 3-MCPD
- melamin
- Eureka kiselina
- nitrati
Tijekom godine Agencija prikuplja od laboratorija za kontrolu hrane podatke o izvršenim analizama na prisutnost kontaminanata u hrani. Prikupljeni podaci objavljuju se godišnje u Izvješću o sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini .
Ostaci veterinarskih lijekova
Ostaci veterinarskih lijekova su tvari farmakološkog djelovanja koje se mogu otkriti kod životinja ili u proizvodima životinjskog podrijetla, tj. meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi. Oni se nalaze u hrani kao posljedica neprimjerene uporabe u veterinarskoj medicini: upotreba za životinjske vrste za koje im nije propisano, uporaba zabranjenih lijekova, upotreba lijekova u neadekvatnoj dozi, upotreba lijekova na neprimjeren način, nepridržavanje kašnjenja. Hrana koja je iznad dopuštene vrijednosti smatra se higijenski neispravnom jer štetna za zdravlje ljudi. Praćenje razine tih ostataka u domaćih životinja i stočnoj hrani obavlja se tijekom cijele Europske unije tijekom cijele godine. Tvari koje pratimo mogu se svrstati u šest širokih kategorija: hormoni, beta-agonisti, antibakterijski lijekovi, drugi veterinarski lijekovi, druge okolišne tvari / onečišćenja i zabranjene tvari. Životinje i hrana koju slijedimo su goveda, svinje, ovce i koze, konji, perad, dvonogi, divljač, uključujući divljač, akvakultura, mlijeko, jaja i med.
Aditivi
Prehrambeni aditiv je svaka tvar koja se sama po sebi ne konzumira kao hrana, niti je prepoznatljiv sastojak određene hrane bez obzira na hranjivu vrijednost, a čije je dodavanje hrani namjerno zbog tehnoloških razloga u proizvodnji, preradi, pripremi, obradi, pakovanju, prijevozu ili skladištenju i ima za posljedicu, ili se očekuje da će imati za posljedicu, da će aditiv ili njegovi nusproizvodi postati direktno ili indirektno sastojak hrane.
Aditiv se može koristiti samo ako zadovoljava uvjete zaštite okoliša i druge opravdane uvijete, a posebno:
- ako na osnovu raspoloživih naučnih dokaza, ne ugrožava zdravlje potrošača i ako se koristi prema dopuštenoj namjeni,
- ako je upotreba tehnološki opravdana, kada se konačni učinak ne može postići drugim načinima koji su ekonomski i tehnološki primjenjivi,
- ako njegova upotreba ne dovodi u zabludu potrošača.
Prehrambeni aditivi se označavaju slovom E i odgovarajućim brojem. Na originalnom pakiranju proizvoda aditivi dodani namirnicama moraju biti označeni tako da je naveden naziv grupe te naziv aditiva ili E-broj.
O vrstama aditiva, njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, načinu primjene, prihvatljivom dnevnom unosu i svim pitanjima vezanima za prehrambene aditive odlučuje na svjetskom nivou Stručni odbor za aditive (Joint Expert Committee on Food Additives – JECFA) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pri Ujedinjenim narodima. Kada je u pitanju Europski nivo regulativa vezana uz prehrambene aditive nalazi se u djelokrugu Europske agencije za sigurnost hrane (Europe Food Safety Authority – EFSA).
U Bosni i Hercegovini područje koje regulira prehrambene aditive definirana je Pravilnikom o prehrambeni aditivima („Službeni glasnik BiH“, br. 33/18 i 6/21). Navedeni pravilnik je usklađivan sa zakonodavstvom Europske unije, odnosno Uredbom EU broj 1333/2008 i Uredbom EU 231/2012 kada su pitanju specifični kriteriji čistoće. Pravilnik sadržava liste dopuštenih aditiva, definira uvijete pod kojima se aditivi smiju uporabljivati, vrstu hrane kojoj je dopušteno dodavati aditive te količine aditiva koje se dodaju pojedinim vrstama hrane.
Također, u cilju lakše i potpunije implementacije Pravilnika, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine izradila je Smjernice za opisivanje različitih kategorija hrane iz Dijela E Aneksa II. Pravilnika o prehrambenim aditivima.
U narednom periodu očekuje se izrada i provođenje kontrolnog plana aditiva u hrani za osvježavajuća pića (konzervansi, boje, sladila).
Pomoćne tvari u procesu proizvodnje, enzimi i arome
Posebna pravila o deklariranju vrijede za pomoćne tvari u procesu proizvodnje, enzime i arome.
Pomoćne tvari u procesu proizvodnje
Pomoćne tvari u procesu proizvodnje su tvari ili materijali koji se namjerno koriste u proizvodnji sirovina ili hrane i njihovih sastojaka s ciljem zadovoljenja određenih tehnoloških potreba i ne postaju sastojak hrane. Može biti nenamjeran, a nekada i neizbježan zaostatak ili derivat u krajnjem proizvodu. Pravilnikom o pomoćnim tvarima u procesu proizvodnje („Službeni glasnik BiH“, broj 28/11) utvrđuju se pomoćne tvari u procesu proizvodnje, propisuje se dopuštenost uporabe za pojedine grupe i vrste hrane, dopušteni ostaci u hrani, te uvjeti pod kojima se pojedine pomoćne tvari u procesu proizvodnje mogu koristiti u proizvodnji.
Prehrambeni enzim
Prehrambeni enzim je proizvod dobiven od biljaka, životinja ili mikroorganizama ili od njihovih proizvoda, uključujući proizvod dobiven procesom fermentacije upotrebom mikroorganizama:
- koji sadrži jedan ili više aktivnih prehrambenih enzima koji mogu katalizirati posebnu biokemijsku reakciju i
- koji se dodaje hrani u bilo kojoj fazi proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakiranja, prijevoza ili skladištenja.
Odredbama Pravilnika o prehrambenim enzimima („Službeni glasnik BiH“, broj 66/14) utvrđuju se pravila o korištenju prehrambenih enzima u hrani, uključujući takve enzime koji se koriste kao pomoćna sredstva u proizvodnji hrane, kako bi se osiguralo ujednačeno djelovanje na tržištu hrane uz istovjetni djelotvorni visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, visoku razinu zaštite potrošača kao i njihovih interesa, uključujući i pravednu praksu u trgovini hranom, a prema potrebi i zaštitu okoliša.
Arome
Arome su proizvodi koji nisu namijenjeni za direktnu konzumaciju i dodaju se hrani kako bi joj dali ili promijenili miris i/ili ukus, kao i proizvodi koji se sastoje od aromatičnih supstanci, aromatičnih pripravaka, aroma dobivenih termičkim postupkom, aroma dima, prekursora aroma ili ostalih aroma ili njihovih mješavina. U Bosni i Hercegovini oblast aroma definirana je Pravilnikom o uporabi aroma u hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 78/14).
