Razdvajanjem proizvoda biljnoga i životinjskoga podrijetla u trgovinama spriječiti obmanu potrošača

Fizičko razdvajanje mliječnih proizvoda od proizvoda biljnoga podrijetla koji ne sadrže mlijeko i dopuštene sastojke mlijeka, ali svojim nazivom asociraju na mliječne proizvode (biljno mlijeko, biljni jogurt, biljni sir, biljni maslac), te dosljedna primjena Pravilnika o pružanju obavijesti potrošačima o hrani, doprinijeli bi suzbijanju obmanjujućih praksi koje potrošače dovode u zabludu u pogledu sastava i svojstava navedenih proizvoda. To je jedan od zaključaka okruglog stola na temu „Deklariranje i razdvajanje proizvoda biljnoga i životinjskoga podrijetla u trgovinama“ održanog 10. lipnja 2025. godine u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Uime Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, okruglom stolu su nazočili ravnatelj Sanin Tanković i suradnica Marija Jukić-Grbavac.

Cilj okruglog stola bio je okupljanje stručnjaka, mjerodavnih institucija, gospodarstvenika, trgovačkih lanaca i uvoznika kako bi se sagledali problemi, razmijenile dobre  prakse Europske unije u ovom području, te donijeli zaključci koji će potaknuti donošenje mjera za razdvajanje ovih proizvoda na policama u trgovinama, kao i podizanje svijesti krajnjeg potrošača o važnosti deklariranja proizvoda te razlici naziva između biljnoga i životinjskoga proizvoda.

Predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH prezentirali su zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini i EU o označavanju proizvoda biljnoga i životinjskoga podrijetla, nakon čega je razvijena rasprava  o trenutačnom stanju na tržištu Bosne i Hercegovine.

Naglašeno je da opće načelo utvrđeno u generalnom standardu za primjenu mliječnih termina jest da su „mliječni termini“ rezervirani isključivo za mlijeko i mliječne proizvode, tako da proizvodi koji ne sadrže mlijeko ili dopuštene sastojke mlijeka, a koriste mliječne termine, nisu u skladu s navedenim standardom.

Preciznije deklariranje proizvoda biljnoga podrijetla osigurava minimiziranje mogućnosti obmanjivanja potrošača i samim tim ispunjava međunarodne trgovinske obaveze, dok s druge strane, potrošač lakše prepoznaje jedinstvene nutritivne vrijednosti mliječnih proizvoda i njihovih dokazanih zdravstvenih koristi.

Osmišljavanje i praktična provedba naprijed navedene problematike rezultirat će učestalijim evaluacijama prehrambenih proizvoda dobivenih novim tehnologijama, čime će se potrošači zasigurno zaštititi od imitacijskih proizvoda, što bi posljedično osiguralo pošteniju trgovačku praksu hranom, te time vraćanje povjerenja u kvalitetu i hranjivu vrijednost hrane,  koju potrošač očekuje, u konkretnom slučaju kupujući mliječne proizvode.

Ravnatelj Agencije izjavio je da će podržati sve zaključke okruglog stola, te će Agencija, u okviru svojih ovlasti, pripremiti odgovarajuće propise kojima će precizirati način deklariranja biljnih proizvoda, kako ne bi bilo obmanjujućih oznaka koje bi kod krajnjega potrošača mogle proizvesti pogrešan dojam o njihovom sastavu u bilo kojem pogledu.