Bakterije izolirane kod ljudi, životinja i iz hrane i dalje pokazuju otpornost na antibiotike koji su u širokoj uporabi, potvrđeno je u posljednjem izvješću o antimikrobnoj otpornosti (AMR), koje su pripremili Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Prema navodima iz navedenog izvješća, antimikrobna otpornost predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje ljudi i životinja. Infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike dovele su do 25 000 smrtnih slučajeva godišnje na području EU.
„Antimikrobna otpornost je alarmantna prijetnja koja dovodi zdravlje ljudi i životinja u opasnost. Uložili smo značajan napor da zaustavimo njezin rast, ali to nije dovoljno. Moramo biti brži, snažniji i djelovati na više frontova. Stoga će Europska komisija ovog ljeta pokrenuti akcijski plan koji će predstavljati novi okvir za predstojeće koordinirane aktivnosti kako bi se reduciralo širenje antimikrobne otpornosti“, izjavio je Vytenis Andriukaitis, povjerenik EU za zdravstvo i sigurnost hrane.
Izvješće pokazuje da je, općenito, otpornost na različite lijekove kod bakterije Salmonella visoka širom EU. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je i dalje niska stopa otpornosti na antibiotike koji su od ključnog značaja za tretiranje teških oboljenja ljudi uzrokovanih bakterijom Salmonella. Salmoneloza, bolest uzrokovana spomenutom bakterijom, na drugom je mjestu najčešće prijavljivanih bolesti podrijetlom iz hrane u EU.
Mike Catchpole, ECDC, tvrdi kako je izuzetno zabrinjavajuće što je kod pojedinih uobičajenih sojeva Salmonella kod ljudi, kao što su monofazni sojevi Salmonella Typhimurium, dokazana izuzetno visoka otpornost na različite lijekove. „Racionalna uporaba antibiotika u liječenju ljudi, kao i u veterinarskoj medicini, izuzetno je značajna kako bi se odgovorilo na izazove koje donosi antimikrobna otpornost“, smatra Catchpole.
U izvješću je naglašeno da stopa antimikrobne otpornosti u Europi nastavlja varirati ovisno o zemljopisnim regijama, te je u zemljama sjeverne i zapadne Europe općenito niska u odnosu na zemlje južne i istočne Europe. Marta Hugas, šefica Odjela za biološke opasnosti i kontaminante pri EFSA-i, smatra da su te zemljopisne varijacije najvjerojatnije povezane s različitim pristupom uporabi antibiotika u Europi, te navodi kako je stopa antimikrobne otpornosti niža u zemljama koje su smanjile uporabu antibiotika ili pronašle alternativu istoj pri liječenju životinja.
Detaljnije informacije, kao i cjelovito izvješće možete pronaći na sljedećoj poveznici.
