Oznake „upotrebljivo do“ i „najbolje upotrijebiti do“ – pazite na datume!

Jeste li se ikada zapitali koja je razlika između oznaka „upotrebljivo do“ i „najbolje upotrijebiti do“? Oznaka „upotrebljivo do“ odnosi se na sigurnost hrane, a „najbolje upotrijebiti do“ na kvalitetu hrane. U skladu s propisima Europske unije, sva pretpakirana hrana mora sadržavati oznake s ovim informacijama.

Europska komisija procjenjuje da se, od ukupno 58 milijuna tona bačene hrane Europskoj uniji na godišnjoj razini, gotovo 10 % može povezati s oznakom datuma na hrani.

Oznaka „upotrebljivo do“ odnosi se na sigurnost hrane i znači da se hrana može konzumirati do datuma navedenog na ambalaži. Nakon isteka navedenog roka hrana više nije sigurna za konzumaciju i mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. Ta se oznaka stavlja na svježu i lako kvarljivu hranu, kao što su npr. riba, meso i mliječni proizvodi.

S druge strane, oznaka „najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane te će, ako se pridržavate uputa za čuvanje, hrana biti sigurna za jelo i nakon isteka datuma „najbolje upotrijebiti do“, no možda neće imati jednak okus ili teksturu. Stoga ju ne morate nužno odmah baciti!

„Označavanje roka trajanja hrane temelji se na znanosti. Jasne i točne informacije na ambalaži te bolje razumijevanje i uporaba oznaka roka trajanja hrane mogu doprinijeti smanjenju bacanja hrane i sigurnosti hrane u Europskoj uniji“, objašnjava Michaela Hempen, mikrobiolog Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Znanstvenici koji se bave sigurnošću hrane blisko surađuju s prehrambenom industrijom kako bi se osigurali jednaki kriteriji prilikom određivanje roka trajanja. Dobro je znati da nam znanost može pomoći u donošenju pravih odluka kada je riječ o sigurnosti hrane i bacanju hrane.

Valja spomenuti i kako je EFSA razvila smjernice koje prehrambenoj industriji pomažu odlučiti kada upotrijebiti oznaku „upotrebljivo do“, a kada „najbolje upotrijebiti do“, kako bi se dodatno smanjila količina bačene hrane.

Osim provjeravanjem roka trajanja, bacanje hrane može se smanjiti:

  • Izbjegavanjem impulzivne kupnje – Planirajte kupnju i napravite popis prije odlaska u trgovinu. Ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete kupiti upravo onoliko koliko trebate.
  • Pravilnim skladištenjem hrane – Čuvajte hranu u skladu s uputama navedenima na pakiranju. Novokupljenu hranu rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a hranu koja je ranije nabavljena prebacite naprijed.
  • Iskorištavanjem ostataka hrane – Ostatci obroka često se zaborave u hladnjaku i bace kada se pokvare. Spremanje ostataka u prozirne posude pomaže vam da ne zaboravite na tu hranu. Budite kreativni prilikom kuhanja i iskoristite ostatke obroka za pripremu nekih novih jela. Od omekšalog voća možete napraviti kompote ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
  • Zamrzavanjem ostataka hrane – Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako si osigurajte gotov obrok za dane kada ste preumorni za kuhanje.

*Materijal je pripremljen u sklopu kampanje “Safe2Eat” na razini EU čija je svrha građane upoznati s europskim standardima sigurnosti hrane. Zahvaljujući njima možemo slobodno birati hranu koju svakodnevno kupujemo, jedemo i u njoj uživamo znajući da je sigurna i zdrava. Više informacija možete pronaći na službenoj web stranici kampanje https://www.efsa.europa.eu/en/safe2eat.