Aktualna događanja u vezi s požarom na deponiju Uborak i sagorijevanjem otpada na otvorenom prostoru još su jednom potvrdila neraskidivu povezanost zdravlja ljudi sa zdravljem životinja i okoliša, što predstavlja temelj koncepta „Jedno zdravlje“ (One Health). Ovaj pristup teži prevenciji bolesti, uključujući i one koje se prenose hranom, kao i očuvanju okoliša.
Sagorijevanje otpada na otvorenom prostoru proizvodi brojne onečišćujuće tvari, uključujući dioksine, policikličke aromatske ugljikovodike, hlapljive organske spojeve, ugljikov monoksid, heksaklorobenzen i pepeo.
Dioksini se svrstavaju među postojane, bioakumulativne i toksične polutante (PBT). Riječ je o tvarima koje se mogu nakupljati u hranidbenom lancu do razina štetnih za zdravlje ljudi i ekosustava. U okolišu se zadržavaju tijekom duljeg vremenskog razdoblja, a njihova bioakumulativnost podrazumijeva da se njihove koncentracije povećavaju kako se kreću kroz hranidbeni lanac.
Dioksini i spojevi „slični dioksinima“ čine skupinu od 30 vrlo toksičnih kloriranih organskih kemikalija. Prirodno nastaju u malim količinama, ali su prvenstveno rezultat ljudskih aktivnosti. Udisanje ili unošenje navedenih tvari u organizam može izazvati zdravstvene tegobe, osobito kod osjetljivih skupina stanovništva, kao što su djeca, starije osobe i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, koje mogu biti posebno osjetljive na neke od ovih onečišćujućih tvari.
Dioksini koji nastaju i ispuštaju se u zrak tijekom sagorijevanja otpada mogu se taložiti na biljkama. Te biljke zatim konzumiraju životinje koje se uzgajaju za proizvodnju mesa i mlijeka, a koje dioksine pohranjuju u svojem masnom tkivu. Rizik za zdravlje uslijed izloženosti dioksinima povećava se konzumacijom prehrambenih proizvoda koji su im bili izloženi, osobito onih s visokim udjelom masti.
Za detaljnije informacije o mogućim štetnim učincima na zdravlje potrebni su podaci o izloženosti i utvrđenim koncentracijama dioksina te provedba sveobuhvatne procjene rizika.
Imajući u vidu navedeno, preporučujemo potrošačima da pojačaju mjere higijene hrane s pogođenih područja, odnosno da temeljito operu voće i povrće uzgojeno na tim područjima prije konzumacije.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim nadležnostima, stoji na raspolaganju nadležnim institucijama za suradnju i pružanje potpore u provedbi preventivnih mjera s ciljem zaštite zdravlja građana.
