Povodom Svjetskoga dana zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva ljude diljem svijeta da obnove svoju predanost zajedničkom djelovanju i podršci znanosti kao ključnim pokretačima boljeg zdravlja u skladu s temom Svjetskog dana zdravlja 2026 – „Zajedno za zdravlje. Stanimo uz znanost.” Svjetskim danom zdravlja, WHO obilježava godišnjicu osnutka 7. travnja 1948. godine te pokreće cjelogodišnju javnozdravstvenu inicijativu kojom naglašava važnost donošenja odluka temeljenih na dokazima, kao i ulogu suradnje u očuvanju zdravlja pojedinaca i zajednice.
Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja podsjeća da zdravlje nije samo individualna briga, već rezultat zajedničkog djelovanja i jasno upućuje na zajedničku odgovornost svih dionika – od pojedinaca i zajednice do institucija i stručnjaka.
Tema „Zajedno za zdravlje. Stanimo uz znanost” bit će korištena kroz cjelogodišnju kampanju koja slavi snagu znanstvene suradnje u zaštiti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i planeta. Kampanja ističe znanstvena postignuća i multilateralnu suradnju potrebnu za pretvaranje dokaza u djelovanje – uz snažan naglasak na pristup „jedno zdravlje” (One Health).
Povodom Svjetskoga dana zdravlja, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine podsjeća da zdravstveno neispravna hrana može uzrokovati više od 200 različitih bolesti. U uvjetima klimatskih promjena i globalne trgovine, rizici za sigurnost hrane postaju sve složeniji i zahtijevaju koordinirani odgovor. Ulaganje u sigurnost hrane znači ulaganje u zdravlje, kvalitetu života i dugoročnu dobrobit zajednice, a primjena važećih propisa, odgovoran pristup i suradnja svih dionika u sustavu sigurnosti hrane ključni su preduvjeti za zaštitu zdravlja.
Zdravlje ljudi temeljito se promijenilo tijekom proteklog stoljeća, ponajviše zahvaljujući znanstvenom napretku i međunarodnoj suradnji. Globalna stopa smrtnosti majki smanjena je za više od 40 % od 2000. godine, a smrtnost djece mlađe od pet godina smanjena je za više od 50 %. Napredak u tehnologiji, znanstvenim spoznajama i vještinama, kao i suradnja između različitih disciplina, sektora i država, nastavljaju pretvarati nekad po život opasne zdravstvene izazove – poput povišenog krvnog tlaka, dijagnoze raka ili HIV infekcije – u stanja kojima se može upravljati, produžujući i poboljšavajući živote ljudi diljem svijeta.
Ipak, prijetnje zdravlju i dalje rastu, potaknute klimatskim promjenama, degradacijom okoliša, geopolitičkim napetostima i promjenama u demografiji. Ti izazovi uključuju trajne bolesti i opterećene zdravstvene sustave, kao i nove bolesti s potencijalom za epidemije ili pandemije. Diljem svijeta tisuće znanstvenika – zajedno s organizacijama poput WHO-a – ubrzavaju istraživanja te razvijaju politike, alate i inovacije potrebne za zaštitu zajednica i očuvanje zdravlja budućih generacija.
Znanstvene inovacije najmoćnije su kada se široko primjenjuju i koriste. Svaki uspjeh u unapređenju zdravlja ljudi odražava zajednički rad i suradnju znanstvenih organizacija, donositelja politika, zdravstvenih radnika i javnosti. Na primjer:
- prije moderne anestezije, kirurški zahvati su izazivali nezamislivu bol. Danas sigurniji lijekovi, pristupačne tehnologije i obučeni stručnjaci omogućuju izvođenje zahvata koji spašavaju život dok pacijenti spavaju. Znanstveni napredak pomogao je demokratizirati ove mogućnosti, čineći sigurnu kiruršku skrb dostupnom diljem svijeta, uključujući i mnoge sredine s ograničenim resursima;
- tijekom proteklih 50 godina globalni napori u imunizaciji spasili su više od 154 milijuna djece od zaraznih bolesti. Cjepiva su pridonijela smanjenju smrtnosti dojenčadi za 40 %, pri čemu je samo jedno cjepivo – protiv ospica – spasilo više od 90 milijuna djece;
- napredak u tehnologijama ranog probira mijenja zdravstvene ishode. Od elektroničkih tlakomjera do probira raka dojke mamografijom, ovi alati omogućili su intervencije koje spašavaju živote milijuna ljudi.
