Obzirom na informacije mjerodavnih inspekcijskih tijela u Bosni i Hercegovini o utvrđenom povišenom sadržaju aflatoksina B1 (AFB1) u kukuruzu namijenjenom za prehranu ljudi i životinja, uvezenom pretežno iz Republike Srbije, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine izradila je „Znanstveno mišljenje o riziku po zdravlje ljudi uslijed prisutnosti aflatoksina B1 i aflatoksina M1 u hrani i hrani za životinje” i preporuke za pojačane mjere kontrole aflatoksina u kukuruzu koji se koristi kao hrana i hrana za životinje (krmiva i krmne smjese) na prisutnost AFB1 te, sirovog mlijeka, termički obrađenog mlijeka i mlijeka za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka na prisutnost AFM1.
Rezultati analize ukazuju da je prisutnost AFB₁ u kukuruzu u Bosni i Hercegovini sporadična, ali se povremeno javljaju serije sa značajno povišenim koncentracijama. Udio neodgovarajućih uzoraka i utvrđene koncentracije mogu biti višestruko iznad maksimalno dopuštenih vrijednosti, što predstavlja potencijalni zdravstveni rizik, osobito u godinama s nepovoljnim agroklimatskim uvjetima.
Utvrđene koncentracije u pojedinim serijama prelaze maksimalno dopuštene vrijednosti propisane važećim zakonodavstvom, što ukazuje na potrebu jačanja preventivnih i kontrolnih mehanizama u lancu opskrbe. Rezultati procjene rizika pokazuju da, pri utvrđenim koncentracijama AFB₁ (4,22 µg/kg i 8,59 µg/kg), postoji značajna zabrinutost za zdravlje potrošača, Sve izračunate MOE vrijednosti su značajno ispod referentne vrijednosti od 10 000, koju Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koristi kao prag niske zabrinutosti za genotoksične i kancerogene supstance, što ukazuje na potencijalni zdravstveni rizik u svim razmatranim scenarijima.
Modeliranje prenosa AFB₁ iz hrane za životinje u AFM₁ u mlijeku pokazuje da koncentracija aflatoksina u mlijeku izravno ovisi o razini kontaminacije kukuruza, udjela kukuruza u obroku i carry-over stope. Iako je pri prosječnim tržišnim koncentracijama vjerovatnoća prekoračenja maksimalno dopuštnih vrijednosti u mlijeku niska, u uvjetima hranidbe visoko kontaminiranim kukuruzom postoji realan rizik pojave povišenih koncentracija AFM₁ u sirovom mlijeku.
Granica izloženosti za AFM₁ u mlijeku je generalno viša kod prosječnih konzumenata, ali kod čestih konzumenata, osobito male djece, sigurnosna granica se značajno smanjuje, a mlijeko predstavlja kontinuirani izvor izloženosti, što je posebno važno kod djece koja ga konzumiraju svakodnevno.
S obzirom na klimatski uvjetovano povećanje rizika od AFB₁ u kukuruzu, može se očekivati i neizravno povećanje AFM₁ u mlijeku. Kontrola sirovine (kukuruz u prehrani muznih krava) predstavlja ključnu mjeru upravljanja rizikom za mlijeko. Stoga je potrebno usmjeriti pozornost na proizvodnju hrane za životinje, jer loša prevencija u ovom koraku predstavlja rizik po zdravlje ljudi i životinja. Potrebno je pduzeti preventivne mjere za smanjenjw fungalnog rasta i produkcije mikotoksina.
Zbog nedostatka pouzdanih i reprezentativnih podataka o koncentracijama aflatoksina u hrani i hrani za životinje, korišteni pristup procjene rizika vjerovatno doprinosi precjenjivanju rezultata. Trenutačno, zbog ograničenih podataka, nije moguće izraditi pouzdanu kvantitativnu procjenu prehrambene izloženosti stanovništva Bosne i Hercegovine. Ipak, dostupni pokazatelji, uključujući utvrđene neusklađenosti u kukuruzu i sirovom mlijeku, opravdavaju uvođenje ciljane, rizikom vođene službene kontrole, kao i sustavno i harmonizirano prikupljanje podataka.
Preporuke mjerodavnim inspekcijskim tijelima
U skladu s provedenom procjenom rizika i načelom predostrožnosti propisanim Zakonom o hrani, s ciljem zaštite zdravlja potrošača u Bosni i Hercegovini, Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine preporučeno je da:
- putem granične veterinarske inspekcije pojača kontrolu i nadzor pri uvozu hrane za životinje (krmiva i krmnih smjesa) na prisutnost aflatoksina B1 i
- da pojača kontrolu pri uvozu sirovog mlijeka, termički obrađenog mlijeka i mlijeka namijenjenog za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka na prisutnost aflatoksina M1.
Entitetskim, kantonalnim i drugim mjerodavnim inspekcijskim tijelima preporučeno je:
- pojačano službeno uzorkovanje i laboratorijska kontrola kukuruza koji se koristi kao hrana i hrana za životinje (krmiva i krmne smjese) na prisutnost aflatoksina B1 pri uvozu, u silosima, skladištima, objektima za preradu i u prometu do maloprodaje,
- pojačano uzorkovanje i kontrola sirovog mlijeka i mlijeka namijenjenog za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka u proizvodnom procesu, kao i termički obrađenog mlijeka na tržištu, na prisutnost aflatoksina M1,
- dosljedna primjena mjera zabrane stavljanja na tržište i drugih upravnih mjera u slučajevima utvrđenog prekoračenja maksimalno dopuštenih količina.
Višegodišnja istraživanja pokazuju da mikotoksini često kontaminiraju žitarice, zbog čega je sustavna kontrola njihove prisutnosti u hrani i hrani za životinje potrebna kako bi se spriječili negativni utjecaji na zdravlje ljudi i životinja, kao i ekonomski gubici u poljoprivredi.
Mikotoksini mogu izazvati različite štetne efekte, uključujući kancerogenost, imunotoksičnost, poremećaje varenja, neurotoksičnost, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, reproduktivnu i razvojnu toksičnost i druge negativne posljedice. Često djeluju istovremeno na više ciljnih organa i sustava, a njihov učinak ovisi o vrsti mikotoksina, dozi i trajanju izloženosti.
Aflatoksin B1 (AFB1) je najtoksičniji i najbolje istraženi aflatoksin, čiji je kancerogeni potencijal potvrđen kod ljudi i životinja. Zbog dokazanog kancerogenog učinka, AFB1 je svrstavan u skupinu 1 kancerogena od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC, 2012). Primarni ciljni organ aflatoksina B1 je jetra, a intenzitet i ozbiljnost oštećenja ovise o dozi, trajanju izloženosti, vrsti i fiziološkom stanja životinje ili čovjeka, uzgojnih uvjetima i nutritivnom statusu.
Znanstveno mišljenje o riziku po zdravlje ljudi uslijed prisutnosti aflatoksina B1 i aflatoksina M1 u hrani i hrani za životinje dostupno je na sljedećoj poveznici.
