Kako bi razvila svijest i potaknula zajedničke aktivnosti na smanjenju gubitaka hrane i otpada od hrane, Opća skupština Ujedinjenih naroda je, Rezolucijom 74/209 od 19. prosinca 2019. godine, proglasila 29. rujna Međunarodnim danom svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane.
Međunarodni dan svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane 2023. obilježava se u vrijeme kad se globalno gospodarstvo nalazi pod velikim pritiskom uzrokovanim klimatskim promjenama, sukobima, usporavanjima i padovima te visokim cijenama hrane pogoršanim zbog pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini.
U Izvješću o sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu 2023 (FAO et al., 2023) naglašeno je da se 783 milijuna ljudi u svijetu u 2022. godini suočavalo s glađu, dok više od 3,1 milijarde ljudi u 2021. godini nije bilo u mogućnosti osigurati zdravu prehranu.
Istovremeno, 13% proizvedene hrane na globalnoj razini propada u lancu prehrane od faze berbe i žetve do maloprodaje (FAO, 2022), a dodatnih 17% gubitaka hrane nastaje u kućanstvima, ugostiteljstvu i maloprodaji (UNEP, 2021).
Trenutačno su mnogi svjetski poljoprivredno-prehrambeni sustavi neodrživi, jer degradiraju poljoprivredno zemljište, doprinose emisiji stakleničkih plinova, te nanose štetu biodiverzitetu i podzemnim vodama. Prehrambeni sustavi su također osjetljivi na klimatske i druge šokove, djelomično zbog njihovog utjecaja na okoliš. Zbog toga je potrebno pokrenuti transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sustava na globalnoj razini, unaprijediti njihovu otpornost, učinkovitost, održivost i uključivost, što bi proizvelo pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe hranom, omogućilo zdravu prehranu i doprinijelo boljim nutritivnim učincima. Sve je to potrebno balansirati kako bi se ublažile posljedice za prirodne resurse (zemljište, vodu, bioraznolikost) i klimu.
Smanjenje gubitka hrane i otpada od hrane može imati ključnu ulogu u transformaciji poljoprivredno-prehrambenih sustava kroz veću dostupnost hrane i doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom, zdravoj prehrani i otpornosti. Smanjenje gubitka hrane i otpada od hrane također može poslužiti kao klimatska strategija kroz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Na taj način može se pomoći zemljama i poslovnoj zajednici da povećaju ambicije na očuvanju klime, te istovremeno sačuvaju i zaštite naše ekosustave i prirodne resurse o kojima ovisi budućnost hrane.
Agenda za održivi razvoj 2030, osobito Cilj održivog razvoja (SDG) 12.3 podrazumijeva potrebu da se na globalnoj razini prepolovi količina otpada od hrane po glavi stanovnika u fazi maloprodaje i u kućanstvima, te da se smanje gubici hrane kroz lanac proizvodnje i opskrbe.
Više informacija o Međunarodnom danom svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane dostupno je na sljedećoj poveznici.
Savjete o sigurnom rukovanju hranom pri kupovini, pripremi i pohrani hrane, pravilnom čuvanju ostataka hrane i smanjivanju otpada od hrane možete pronaći na službenoj web stranici kampanje “EU bira sigurnu hranu” koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).
