U prijedlogu dnevnog reda 41. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zakazane za 22. srpnja 2026. godine, nalazi se Prijedlog zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, kojim se mijenja procedura i institucionalni okvir za registraciju oznaka podrijetla, zemljopisnoga podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda.
Usvajanje i stupanje na snagu predloženog zakona ozbiljno bi ugrozilo ostvareni napredak u ovom području, koji obuhvaća 24 zaštićena autohtona prehrambena proizvoda iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, uključujući jedan proizvod čija je oznaka zemljopisnoga podrijetla registrirana i na razini Europske unije te tri prehrambena proizvoda koja su u postupku registracije na razini EU.
Pri izradi Prijedloga zakona nisu uzeti u obzir važeći propisi koji reguliraju zaštitu oznaka podrijetla, zemljopisnoga podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta hrane u Bosni i Hercegovini.
Odredbe Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla u koliziji su sa Zakonom o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) i Pravilnikom o sustavima kvalitete za prehrambene proizvode („Službeni glasnik BiH“, broj 90/18) te bi usvajanje zakona u predloženoj formi kojom je obuhvaćena registracija oznaka prehrambenih proizvoda dovelo do pravne nesigurnosti i štetnih posljedica za proizvođače tradicionalnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini.
Iako nosi oznaku „EI“, što bi trebalo označavati potvrdu usklađenosti sa zakonodavstvom, a posljedično i praksom Europske unije, kada je riječ o registraciji oznaka prehrambenih proizvoda, usvajanje predloženog zakona udaljilo bi Bosnu i Hercegovinu od EU. Vjerujemo da će zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine to imati u vidu pri razmatranju Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla.
Tako, naprimjer, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1143, zahtjeve za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla može podnijeti samo skupina proizvođača (udruženje). Prema Uredbi, skupine proizvođača imaju ključnu ulogu u postupku podnošenja zahtjeva za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla i upravljanju svojim oznakama zemljopisnog podrijetla. Za razliku od Uredbe, u članku 24. Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, zahtjev za registraciju oznake mogu podnijeti i privredne komore. udruženja potrošača, općinski, kantonalni, entitetski i državni organi.
Za razliku od zemalja EU u kojima su za registraciju oznaka prehrambenih proizvoda nadležne institucije iz resora poljoprivrede i prehrane, u skladu s predloženim zakonom, u Bosni i Hercegovini bi procesom koji, kao ključne pretpostavke, obuhvaća sigurnost i kvalitetu prehrambenih proizvoda, upravljao Institut za intelektualno vlasništvo.
Na moguće posljedice usvajanja navedenog zakona u predloženoj formi, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u više je navrata upozorila institucije koje su na izravan ili neizravan način bile uključene u pripremu Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, 15. svibnja 2026. godine, dostavila je komentar Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i predsjednicima svih klubova zastupnika u Zastupničkom domu s detaljnim obrazloženjem trenutačnog stanja i mogućih posljedica usvajanja navedenog zakona u predloženoj formi.
U uspostavljanje sustava registracije oznaka podrijetla, zemljopisnoga podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovni uloženo je mnogo znanja, rada i sredstava udruženja proizvođača, mjerodavnih institucija u Bosni i Hercegovini i međunarodnih organizacija, Europske komisije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Kao rezultat sustava u kojem sudjeluju Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nadležna ministarstva poljoprivrede i trgovine entiteta i Brčko distrikta BiH, u Bosni i Hercegovini su registrirane oznake za 24 prehrambena proizvoda. Među registririranim proizvodima je livanjski sir, koji je ispunio kriterije i zahtjeve Europske unije i putem standardne procedure registriran i upisan, kao prvi i do sada jedini proizvod sa područja zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice EU, u registar zemljopisnih oznaka EU (e-Ambrosia). Za još tri prehrambena proizvoda zaštićena u Bosni i Hercegovini (ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine, gatački kajmak iz mješine i travnički sir), Europska komisija prihvatila je zahtjev Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i ovi proizvodi imaju status „u postupku“ registracije oznake na razini Europske unije.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), među 80 država Europe i Središnje Azije, Bosnu i Hercegovinu je odabrala kao pozitivan primjer „trećih zemalja“ za uvođenje i funkcioniranje sustava oznaka zemljopisnog podrijetla za prehrambene proizvode.
Kako se ne bi ugrozili svi pozitivni procesi u području registracije oznaka podrijetla, zemljopisnoga podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je klubovima zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dostavila konkretna rješenja kojima se predlaže da se prehrambeni proizvodi izuzmu iz Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla.
