Potrošnja antibiotika u Bosni i Hercegovini, kao i u ostalim državama Zapadnog Balkana, nadilazi prosjek zemalja Europske unije, a njihova je uporaba izrazito porasla tijekom pandemije COVID-19, istaknuto je na okruglom stolu na temu „Zajedno gradimo svijest o antimikrobnoj rezistenciji“ održanom u Sarajevu povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (18.-24.11.2025. godine). Na skupu koji je, u znak potpore ovoj globalnoj kampanji, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine organizirala u suradnji s Perutninom Ptuj BiH, sudjelovali su predstavnici institucija, akademske zajednice i stručnjaci iz sektora sigurnosti hrane, veterinarstva, javnog zdravstva i poljoprivrede.
Kroz panel raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici Agencije, akademske zajednice i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), upozoreno je na činjenicu da infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama postaju sve teže za liječenje te da prekomjerna uporaba i zlouporaba antibiotika doprinosi širenju antimikrobne rezistencije (AMR), odnosno sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji se koriste u liječenju infekcija.
Naglašeno je da se otpornost na antimikrobne lijekove razvija, ne samo u humanoj medicini nego i u poljoprivredi, prvenstveno u stočarstvu, zbog čega je potreban jedinstven i koordiniran pristup.
Stoga ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, dr. sc. Sanin Tanković, naglašava važnost multidisciplinarnog djelovanja. „Primjena pristupa jedinstvenog zdravlja (One Health) jedini je adekvatan odgovor na rastuću globalnu prijetnju po zdravlje ljudi uzrokovanu antimikrobnom rezistencijom, a ovaj skup dio je nastojanja Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine na unapjeđenju svijesti javnosti, ohrabrivanju svih institucija i pojedinaca koji mogu doprinijeti suzbijanju antimikrobne rezistencije te slanja poruke donositeljima odluka u našoj zemlji o nužnosti usvajanja i primjene provjerenih europskih praksi u suočavanju s ovim izazovom,“ izjavio je ravnatelj Agencije.
Na skupu je istaknuto kako je razvoj novih antibiotika spor, dugotrajan i financijski zahtjevan proces, što dodatno otežava borbu protiv AMR-a te da Bosna i Hercegovina nema usvojen Nacionalni program borbe protiv antimikrobne rezistencije.
„Novi i učinkovitiji antibiotici prijeko su potrebni, ali ih nema. Nema inovativnijih lijekova, što je problem. Jedan od 15 kandidata dospije od predkliničke faze do komercijalizacije, odnosno tržišta, a događa se da se tijekom kliničkih ispitivanja već razvije rezistencija,” objašnjava prof.dr. Jasmina Đeđibegović, redovita profesorica i šefica Katedre za bromatologiju i nutriciju na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ipak, ohrabruje praktično iskustvo, koje je podijelio prof.dr. Zaim Jatić, specijalist obiteljske medicine i šef Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ukazujući na vidljivu promjenu svijesti među građanima BiH, osobito mlađim roditeljima, koji sve manje insistiraju na propisivanju antibiotika i otvoreniji su za racionalniji pristup liječenju. Prof. Jatić, kao jedno od rješenja preporučuje uvođenje „antibiotske karta pacijenta”, koja se, kao sveobuhvatan alat koji prati povijest liječenja pacijenta antibioticima, eksperimentalno primjenjuje u pojedinim zemljama kao važna mjera u borbi protiv AMR-a. Tako bi se u zdravstvenom kartonu pacijenta nalazila povijest korištenja antibiotika, razlozi propisivanja, podaci o urađenom antibiogramu, te ostale informacije, koje bi doprinijele praćenju uporabe antibiotika.
Dr.sc. Slobodan Dojčinović, zamjenik ravnatelja Agencije, istaknuo je značaj provođenja monitoringa ostataka određenih supstanci u živim životinjama i u proizvodima životinjskoga podrijetla, kao i monitoringa ostataka pesticida u i na hrani biljnoga i životinjskoga podrijetla, zbog uvida u stanje i poduzimanja odgovarajućih mjera s ciljem zaštite zdravlja građana i neometane trgovine hranom na domaćem i međunarodnom tržištu. Naglasio je kako je potrebno pratiti i primjenjivati smjernice Europske komisije o korištenju antimikrobnih lijekova u veterinarskoj medicini, što je zajednička odgovornost veterinara, farmera, farmaceutske industrije, mjerodavnih institucija i akademske zajednice.
Prema riječima, Dr. Mirze Pale, stručnog suradnika u Uredu WHO u Bosni i Hercegovini, cilj WHO je ograničiti i svesti na minimum korištenje antibiotika, što podrazumijeva jačanje nadzora, promicanje racionalne uporabe antibiotika i unaprjeđenje primjene pristupa „jedinstveno zdravlje” zbog zaštite zdravlja ljudi, životinja i ekosustava.
O načinu prijenosa gena rezistencije, edukaciji studenata o AMR-u, određivanju karence nakon tretiranja oboljelih životinja čiji su proizvodi namijenjeni ljudskoj prehrani, najnovija saznanja i iskustva podijelio je prof.dr. Ahmed Smajlović, redovni profesor na Katedri za veterinarsku farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prof. Smajlović je istaknuo i značaj prikupljanja podataka o antimikrobnoj rezistenciji u Bosni i Hercegovini i izvještavanja relevantnih međunarodnih institucija, kao što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).
Ravnatelj Perutnine Ptuj BiH, Adnan Hodžić, predstavio je konkretne aktivnosti ovog poduzeća u smanjenju primjene antibiotika i unaprjeđenju biosigurnosnih standarda, naglasivši da tržište sve više zahtijeva proizvode dobivene bez uporabe antibiotika te da se prehrambena industrija mora prilagođavati modernim zdravstvenim i potrošačkim standardima.
„Osim što smo na tržištu predstavili proizvod Piletina Natur – uzgojena bez upotrebe antibiotika, naš cilj je podržati društvo u edukaciji o važnosti očuvanja zdravlja. Naša odgovornost je buđenje odgovornosti o ispravnom postupanju i kod farmera koji su izravno uključeni u naše procese proizvodnje, ali i podizanje svijesti opće populacije“, kazao je Hodžić.
Skup je zaključen pozivom na zajedničko djelovanje svih sektora – zdravstvenog, veterinarskog, poljoprivrednog, akademskog, te prehrambene industrije i institucija zaduženih za sigurnost hrane kako bi se kroz primjenu pristupa „jedinstvenog zdravlja“ odgovorilo na rastuću globalnu prijetnju antimikrobne rezistencije.
