S ubrzanim porastom broja ljudi u svijetu, globalizacijom i degradacijom okoliša, prijetnje po zdravlje postaju sve kompleksnije. Jedan sektor ne može naći rješenje za takve izazove. Jedinstveno zdravlje (One Health) je pristup koji promovira ideju da se problemi koji utječu na zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliš mogu učinkovito rješavati kroz bolju koordinaciju, komunikaciju i zajedničke multisektorske akcije te da će ta rješenja biti održiva.
Povodom Svjetskog dana jedinstvenoga zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podsjeća na potrebu za integriranim, multidisciplinarnim pristupom za rješavanje cijelog spektra kontrole bolesti (od prevencije do detekcije, pripravnosti, odgovora i upravljanja) kroz povezivanje zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Ovaj temelj za otpornost na trenutačne i buduće javnozdravstvene prijetnje poziva na dijeljenje odgovornosti, zajedničke akcije i održivo upravljanje, jer nijedan sektor niti država ne mogu djelovati zasebno.
Međusobna povezanost zdravlja ljudi, životinja i ekosustava naglašena je i tijekom pandemije COVID-19 kada je potvrđena potreba za primjenom pristupa jedinstvenoga zdravlja koji odgovara na međusobnu povezanost rizika i ranjivost zdravlja ljudi, životinja i ekosustava. Jedinstveno zdravlje može odgovoriti na niz izazova, uključujući:
- antimikrobnu rezistenciju (AMR) koja se pojavljuje kada mikroorganizmi, kao što su bakterije i paraziti, razviju otpornost na antimikrobne lijekove i nastavljaju se razvijati i širiti;
- zoonotske bolesti, odnosno infektivne bolesti uzrokovane patogenima koji se prenose između ljudi i životinja, kao što su antraks, bruceloza, ptičja gripa i bjesnilo;
- bolesti koje se prenose vektorima, koje pogađaju ljude, a nastaju ugrizom vektora (npr. komarca, krpelja, buhe), kao što su denga groznica, virus Zapadnog Nila, lajmska bolest i malarija;
- sigurnost hrane i bolesti uzrokovane hranom, koje nastaju uslijed kontaminacije hrane u bilo kojoj fazi lanca proizvodnje, prerade, distribucije i konzumacije, kao što su norovirusne infekcije, salmoneloze, kampilobakterioze i listerioze;
- okoliš, koji je pogođen različitim antropogenim globalnim stresorima, uključujući prenamjenu zemljišta, smanjenje bioraznolikosti, klimatske promjene i zagađenje tla, vode i zraka, što povećava rizike za ljudsko zdravlje;
- funkcioniranje zdravstvenih sustava u prevenciji i upravljanju infektivnim zoonotskim bolestima, antimikrobnom rezistencijom i drugim opasnostima.
Sva ova područja su kompleksna i zahtijevaju blisku suradnju.
Svjetski dan jedinstvenoga zdravlja prigoda je za podizanje svijesti o jedinstvenom zdravlju i izražavanje zahvalnosti onima koji rade na zaštiti zdravlja ljudi, životinja i okoliša. To je također i povod da se podsjetimo na značaj koncepta „jedinstveno zdravlje“ i priključimo se globalnim akcijama.
