Udio europskih građana koji kažu da su svjesni funkcioniranja sustava Europske unije za sigurnost hrane veći je za šest posto u odnosu na 2022. godinu, a njihovo poznavanje širokog raspona pitanja sigurnosti hrane stalno raste. Ovaj i brojni dodatni podaci o tomu što potiče odabir hrane u Europi dostupni su u novom istraživanju Eurobarometra o sigurnosti hrane za 2025. godinu. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provodi istraživanje svake tri godine, koje ove godine istodobno uključuje 27 država članica EU i sedam zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, među kojima je Bosna i Hercegovina.
Izvršni direktor EFSA-e Nikolaus Kriz izjavio je da su novi podaci o svijesti građana o sigurnosti hrane u EU iznimno ohrabrujući za EFSA-u i brojne partnere diljem Europe. „Nastavit ćemo udruživati snage s Europskom komisijom i našim nacionalnim partnerima kako bismo informirali građane o tome kako im koristi sustav sigurnosti hrane“, izjavio je Kriz.
EU je 2019. godine uvela nova pravila o transparentnosti, dostupnosti podataka i komunikaciji o rizicima, među kojima je bio poziv na bolje razumijevanje potrošača o tome kako se donose odluke o sigurnosti hrane, uključujući relevantnost znanstvenih procjena.
Čimbenici koji utječu na odabir hrane
Sedam od 10 Europljana izjavilo je da ih osobno zanima sigurnost hrane, koja je na trećem mjestu (46 %), iza cijene (60 %) i okusa (51 %), među čimbenicima koji utječu na njihov izbor hrane.
Relevantnost cijene povećala se za dodatnih šest postotnih bodova od 2022. godine i bila je glavni čimbenik u 20 država članica EU, što je rezultat velikog pritiska temeljnih životnih troškova na mnoge ljude u Europi.
Uzimanje sigurnosti hrane zdravo za gotovo?
Najčešći razlog za nepridržavanje informacija o sigurnosti hrane jest uzimanje zdravo za gotovo da je hrana koja se prodaje sigurna, kako je navelo četvero od 10 (41 %) ispitanika, nakon čega slijedi dovoljno poznavanje kako bi se izbjegli ili ublažili rizici povezani s hranom (30 %).
Barbara Gallani, voditeljica Odjela za komunikacije i partnerstva u EFSA-i, izjavila je da je pozitivno što toliko ljudi u EU ima povjerenja u sigurnost svoje hrane. „Istodobno, zajedno s našim partnerima moramo i dalje naglašavati da je sigurnost hrane zajednička odgovornost. Potrošači imaju važnu ulogu, primjerice, u pogledu higijene hrane, pripreme hrane i odabira zdrave i raznolike prehrane”, izjavila je Gallani.
Najvažnija pitanja sigurnosti hrane
Sve veći broj Europljana čuo je za 15 konkretnih tema povezanih sa sigurnošću hrane o kojima su bili upitani. U skladu s rezultatima prethodnih istraživanja, najpoznatiji su bili prehrambeni aditivi (71 %) i pesticidi (67 %), ali uočeno je znatno povećanja svijesti o bolestima životinja (65 %, povećanje od pet postotnih bodova), mikroplastici u hrani (63 %, povećanje od osam postotnih bodova) i trovanju hranom (62 %, povećanje od pet postotnih bodova).
Najveću zabrinutost potrošača izazivaju pesticidi (39 %), antibiotici/hormoni/steroidi u mesu (36 %) i prehrambeni aditivi (35 %), iako su se njihovi udjeli neznatno smanjili od 2022. godine.
Zabrinutost zbog mikroplastike u hrani zabilježila je najveći porast te je u fokusu 33 % ispitanika, što je povećanje od četiri postotna boda od posljednjeg istraživanja.
Prethodno navedeni rezultati istraživanja Eurobarometra predstavljaju prosjek među 27 država članica EU. U mnogim od tih kategorija postoje znatne razlike među zemljama i među sociodemografskim kategorijama (npr. dobne skupine, razina obrazovanja, dohodak kućanstava).
Sažetak ključnih nalaza Eurobarometra o sigurnosti hrane za 2025. godinu:
- Svijest o sustavu sigurnosti hrane – osam od 10 građana EU (79 %, povećanje za šest postotnih bodova) slaže se da postoje propisi kojima se osigurava sigurnost hrane koju konzumiraju; 76 % ispitanika slaže se da se EU oslanja na to da znanstvenici daju stručne savjete, što je također povećanje od šest postotnih bodova; 68 % ispitanika slaže se da EU ima zasebnu instituciju koja pruža znanstvene savjete, što je povećanje od sedam postotnih bodova; 71 % ispitanika slaže se da EU i nacionalna tijela surađuju, što je također povećanje od šest postotnih bodova.
- Zdrava prehrana naspram sigurnosti hrane – oko četiri od 10 (41%, što je pad od pet postotnih bodova od 2022. godine) kažu da imaju približno istu razinu pozornosti za zdravu prehranu i rizike povezane s hranom. Otprilike jedna trećina (34 %, povećanje od tri postotna boda) više je usmjerena na zdravu prehranu, dok je otprilike dva od 10 ispitanika (23 %, povećanje od dva postotna boda) više zabrinuto zbog rizika povezanih s hranom.
- Ljudsko zdravlje i zdravlje životinja/biljaka– slično kao i 2022. godini, većina građana EU smatra da pitanja životinja (53 %) i okoliša (51 %) imaju snažan učinak na zdravlje ljudi, ali kad je riječ o pitanjima okoliša i biljaka, došlo je do prijelaza sa snažnog na umjereni učinak.
- Pouzdani izvori – devet od 10 građana EU vjeruje liječnicima opće prakse i liječnicima specijalistima (90 %) kao izvorima informacija o rizicima povezanima s hranom. Znanstvenici koji rade na sveučilištu ili u istraživačkim organizacijama financiranim javnim sredstvima (84 %), organizacije potrošača (82 %) te poljoprivrednici i primarni proizvođači (82 %) također su visoko rangirani. Povjerenje u nacionalna tijela (70 %) i institucije EU (69 %) neznatno se povećalo od 2022. godine (povećanje od četiri, odnosno tri postotna boda).
- Informacijski kanali – više od polovine ispitanika (55 %) navodi televiziju kao jedan od glavnih izvora informacija o rizicima povezanima s hranom, što je i dalje najviši od svih kanala, ali je u odnosu na 2022. godinu zabilježeno smanjenje od šest postotnih bodova. Informacije od članova obitelji, prijatelja, susjeda ili kolega (42 %) i informacije prikupljene preko internetskih pretraživača (38 %) na drugom su i trećem mjestu. Internetske društvene mreže i blogove koristi 25% ispitanika, što je povećanje od četiri postotna boda u odnosu na posljednje istraživanje.
Više pojedinosti dostupnoj je u cjelovitom izvješću, nacionalnim informativnim člancima za 27 država članica EU i sedam država kandidatkinja za članstvo u EU-u i u infografici!
