Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, 1. prosinca 2017. godine u Sarajevu održala sastanak s predstavnicima subjekata u poslovanju s hranom koji se bave proizvodnjom konditorskih proizvoda i proizvoda pekarstva u Bosni i Hercegovini na koji su pozvani i predstavnici nadležnih inspekcijskih tijela entiteta i Brčko distrikta BiH.
Cilj sastanka bio je upoznati subjekte u poslovanju s hranom s trenutačnim stanjem u pogledu utvrđenog prisutnosti akrilamida u keksu podrijetlom iz Bosne i Hercegovine te davanje preporuka za smanjenje prisustva akrilamida u ovim proizvodima na najmanju moguću mjeru.
Sudionici sastanka usuglasili su se, pored ostaloga, da Agencija za sigurnost hrane BiH, u suradnji s nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta BiH pokrene proceduru izrade pravilnika kojim bi se u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine preuzela Uredba Komisije (EU) 2017/2158 оd 20. studenog 2017. o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani koja će se na području EU primjenjivati od 11. travnja 2018. godine.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u posljednjih mjesec dana posredstvom EU RASFF-a primila više obavijesti o odbijanju keksa podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s granice Republike Hrvatske zbog identificiranoga prekoračenja indikativnog limita za akrilamid u keksima. U vrijeme odbijanja s granice u Bosni i Hercegovini, kao ni u Hrvatskoj, zakonodavstvom nisu bile propisane najveće dopuštene količine akrilamida u ovim proizvodima te su se nadležni organi Hrvatske pozivali na Preporuku Komisije o ispitivanju razina akrilamida u hrani (2013/647/EU).
U skladu s važećim propisima i procedurama, Agencija je sve raspoložive informacije o akrilamidu u navedenim proizvodima dostavila na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH od kojih je zatražena provedba kontrole kod proizvođača te utvrđivanje sljedivosti proizvoda.
U ljudskoj prehrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane. Međutim, tek 2002. godine, skupina švedskih znanstvenika je otkrila njegovu prisutnost u hrani.
Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C (Vasić – Rački i sur., 2010). Povoljni uvjeti su, dakle, visoka temperatura i niska vlažnost, a reakcija se prvenstveno odvija na površini zagrijavane namirnice. Dakle može se reći da što je pržena namirnica tamnije boje (zagoreni tost, tamniji čips), veća je koncentracija akrilamida (Bala, 2012). Važno je istaknuti da je akrilamid prirodni nusproizvod prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama. Dakle, njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline.
Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane donio je 2015. godine mišljenje o akrilamidu u hrani. EFSA je na temelju studija na životinjama potvrdila zaključke prethodnih procjena prema kojima prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka kod potrošača u svim dobnim skupinama.
