Antimikrobna rezistencija (AMR) predstavlja glavnu globalnu prijetnju koja povećava zabrinutost za zdravlje ljudi i životinja. Pored toga, antimikrobna rezistencija utječe na sigurnost hrane i sigurnu opskrbu hranom, kao i na ekonomski prosperitet milijuna obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Antimikrobna rezistencija odnosi se na sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobna sredstva, kao što su antibiotici. Nastaje kao rezultat prilagodbe mikroorganizama na vanjske utjecaje, a brzina širenja antimikrobne rezistencije postaje sve veća zbog neprimjerene i prekomjerne uporabe antibiotika. Na to utječu različiti čimbenici:
- Nedostaci u reguliranju i kontroli uporabe,
- Nedostatak svijesti o najboljim praksama koji dovodi do neprimjerene i prekomjerne uporabe,
- Korištenje antibiotika, ne samo kao lijekova, nego i kao pospješivača rasta kod životinja,
- Privatna prodaja putem interneta koja čini krivotvorene antimikrobne lijekove ili nekvalitetne antimikrobne lijekove lako dostupnim za širu uporabu.
Zbog antimikrobne rezistencije, lijekovi koji su služili za učinkovito tretiranje bolesti postali su manje učinkoviti ili čak beskorisni, što dovodi do smanjenja sposobnosti za uspješno tretiranje infekcija, povećanja mortaliteta, češćih i dugotrajnijih oboljenja i gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.
Do 2050. godine, antimikrobna rezistencija mogla bi, prema procjenama FAO-a, uzrokovati 10 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini, a BDP bi mogao biti niži za 2 do 3.5% na godišnjoj razini. Sve moguće posljedice antimikrobne rezistencije teško je procijeniti.
Detaljnije informacije o antimikrobnoj rezistenciji možete pronaći u letku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda koji je dostupan na poveznici.
