Pesticidi
„Pesticid“ predstavlja kemijsku ili biološku tvar proizvedenu u svrhu kontrole štetočina, korova i bolesti, prvenstveno u proizvodnji hrane. Kada se spominje definicija štetočine i štetnosti uopće misli se na ekonomsku štetu za čovjeka, odnosno na smanjenje prinosa ili količine i kvalitete dobivene hrane. U biljnoj zaštiti koristi se termin „sredstva za zaštitu bilja“ i ona čine najbrojniju skupinu pesticida.
Sredstva za zaštitu bilja sadrže najmanje jednu aktivnu tvar. Te tvari mogu biti kemikalije ili mikroorganizmi, uključujući viruse, koji omogućuju proizvodu svoje djelovanje. Kao rezultat primjene pesticida, mali dio korištenog sredstava zaostaje na tretiranoj kulturi i taj se dio naziva „ostatkom sredstava za zaštitu bilja“. Ostatci mogu biti prisutni u sviježem ili prerađenom voću i povrću, procesuiranoj hrani i pićima, sviježim ili procesuiranim proizvodima animalnog podrijetla. Također, ostatci mogu, proizići iz okolišnih ili drugih indirektnih izvora, čiji se ostatci, unatoč prestanku korištenjem a zahvaljujući izuzetnoj stabilnosti i perzistetnosti i dalje pronalaze.
Prema ciljanim organizmima, pesticidi se mogu dijeliti prema namijeni (insekticide, fungicide, herbicide, nematicide, akaricide, rodentocide, regulatore rasta i fiziotrope..) i prema kemijskom sastavu (klorirani ugljikovodici, organofosforni spojevi, karbamati, sintetski piretroidi, neonikotinoidi, bakrena sredstva, derivati fenoksi karbonskih kiselina, derivati feniluree, triazini, diniroanilini, kloracetamidi, dipiridili, imidazolinoni…).
Nivo ostataka pesticida zavisi od količine primijenjenog sredstva za zaštitu bilja, vremenskom roku koji je prošao od zadnjeg tretiranja kulture odnosno karenci, o broju primjena, fizikalno-kemijskim svojstvima sredstava i o poljoprivrednoj kulturi na kojoj se sredstvo primjenjuje. Kontrola ostataka pesticida u hrani ima za cilj ustanoviti količinu ostataka pesticida i njihovih metabolita u hrani biljnog porijekla, provjeriti odgovaraju li propisima koji određuju maksimalne nivoe ostataka (MRL) pesticida i pridržavaju li se proizvođači načela dobre poljoprivredne prakse (GAP), te na taj način zaštititi zdravlje potrošača, kao i da se provjeri da li se fitofarmaceutska sredstva (FSS) odgovarajuće koriste, tj. u skladu sa autorizacijom.
U Bosni i Hercegovini donešen je sveobuhvatan pravni okvir, kojim se definiraju pravila za odobrenje aktivnih tvari korištenim u sredstvima za zaštitu bilja, upotreba sredstava za zaštitu bilja i propisuju maksimalno dozvoljene količine ostataka pesticida u i na hrani. U cilju osiguranja visokog nivoa zaštite potrošača, dozvoljeni limiti, takozvana “maksimalna dozvoljena količina” ili kratko “MRL”, su propisani Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH˝, broj 48/21) koji je usklađen sa Uredbom (EC) 396/2005.
Pravilnikom o metodama uzorkovanja za provođenje službene kontrole ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog i životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH˝, broj 78/12), određuju se metode uzimanja uzoraka proizvoda biljnog i životinjskog porijekla radi određivanja maksimalnog nivoa ostataka pesticida u skladu s posebnim propisom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla ne dovodeći u pitanje Odluku o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla (“Službeni glasnik BiH”, br. 1/04 i 40/09).
U skladu sa odredbama člana 13. Pravilnika o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 48/21), Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) u suradnji sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine, priprema i koordinira provođenje višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla. Agencija za svaku godinu sačinjava godišnji Izvještaj o realizaciji Višegodišnjeg programa, koji podnosi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i dostavlja nadležnim organima kao i Europskoj ageniciji za sigurnost hrane.
Također, radi lakše provedbe programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla Agencija je izradila Smjernice za uzorkovanje hrane u svrhu provođenja višegodišnjeg programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla.
Kontaminanti
Kontaminant (štetna tvar) je tvar štetna za zdravlje ljudi, koja nije namjerno dodana hranim a čija je prisutnost u hrani posljedica postupka tijekom proizvodnje (uključujući radnje privedene u ratarstvu, stočarstvu i veterinarskoj medicini), prerade, pripreme, tretiranja, pakiranja, prijevoza ili skladištenja te hrane ili posljedica onečišćenja okoliša.
Odredbama Pravilnika o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata („Službeni glasnik BiH“, br. 68/14, 79/16, 84/18) u hrani propisuju se najveće dopuštene količine sljedećih kontaminanata u hrani:
- Mikotoskini
- Metali
- Dioksini i poliklorirani bifenili (PCBs)
- Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)
- 3-MCPD
- Melamin
- Eureka kiselina
- Nitrati
U toku godine Agencija od laboratorija za kontrolu hrane prikuplja podatke o izvršenim analizama na prisustvo kontaminanta u hrani. Prikupljeni podaci se objavljuju jednom godišnje u Izvještaju iz oblasti sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini.
Ostaci veterinarskih lijekova
Ostaci (rezidue) veterinarskih lijekova su tvari sa farmakološkim djelovanjem koje se mogu detektirati kod životinja ili kod proizvoda animalnog (životinjskog) podrijetla tj. meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode. U hrani se nalaze kao posljedica neadekvatnog korištenja istih u veterinarskoj medicini: upotreba za životinjsku vrstu za koju nisu propisani, upotreba lijekova koji su zabranjeni, upotreba lijekova u neadekvatnoj dozi, upotreba lijeka na neadekvatan način, nepoštivanje karence. Hrana u kojoj se nalaze iznad dozvoljene vrijednosti smatra se higijenski neispravnom jer je štetna za ljudsko zdravlje. Praćenje razina ovih rezidua u farmskih životinja i hrani životinjskog podrijetla provodi se tijekom godine u čitavoj Europskoj uniji. Tvari koje pratimo možemo svrstati u šest velikih kategorija: hormoni, beta-agonisti, antibakterijske tvari, ostali veterinarski lijekovi, ostale tvari/kontaminanti okoliša i zabranjene tvari. Životinje i hrana koju pratimo su goveda, svinje, ovce i koze, konji, perad, dvojezupci, divljač uključujući divljač iz uzgoja, akvakultura, mlijeko, jaja i med.
Aditivi
Prehrambeni aditiv je svaka supstanca koja se sama po sebi ne konzumira kao hrana, niti je prepoznatljiv sastojak određene hrane bez obzira na hranjivu vrijednost, a čije je dodavanje hrani namjerno zbog tehnoloških razloga u proizvodnji, preradi, pripremi, obradi, pakovanju, prijevozu ili skladištenju i ima za posljedicu, ili se očekuje da će imati za posljedicu, da će aditiv ili njegovi nusproizvodi postati direktno ili indirektno sastojak hrane.
Aditiv se može koristiti samo ako zadovoljava uslove zaštite okoliša i druge opravdane uslove, a posebno:
- ako na osnovu raspoloživih naučnih dokaza, ne ugrožava zdravlje potrošača i ako se koristi prema dopuštenoj namjeni,
- ako je upotreba tehnološki opravdana, kada se konačni učinak ne može postići drugim načinima koji su ekonomski i tehnološki primjenjivi,
- ako njegova upotreba ne dovodi u zabludu potrošača.
Prehrambeni aditivi se označavaju slovom E i odgovarajućim brojem. Na originalnom pakovanju proizvoda aditivi dodani namirnicama moraju biti označeni tako da je naveden naziv grupe te naziv aditiva ili E-broj.
O vrstama aditiva, njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, načinu primjene, prihvatljivom dnevnom unosu i svim pitanjima vezanima za prehrambene aditive odlučuje na svjetskom nivou Stručni odbor za aditive (Joint Expert Committee on Food Additives – JECFA) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pri Ujedinjenim narodima. Kada je u pitanju Europski nivo regulativa vezana uz prehrambene aditive nalazi se u djelokrugu Europske agencije za sigurnost hrane (Europe Food Safety Authority – EFSA).
U Bosni i Hercegovini oblast koja regulira prehrambene aditive definirana je Pravilnikom o prehrambeni aditivima („Službeni glasnik BiH“, br. 33/18 i 6/21). Navedeni pravilnik je usklađivan sa zakonodavstvom Europske unije, odnosno Uredbom EU broj 1333/2008 i Uredbom EU 231/2012 kada su pitanju specifični kriteriji čistoće. Pravilnik sadržava liste dopuštenih aditiva, definira uslove pod kojima se aditivi smiju upotrebljavati, vrstu hrane kojoj je dopušteno dodavati aditive te količine aditiva koje se dodaju pojedinim vrstama hrane.
Također, u cilju lakše i potpunije implementacije Pravilnika, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine izradila je Smjernice za opisivanje različitih kategorija hrane iz Dijela E Aneksa II. Pravilnika o prehrambenim aditivima.
U narednom periodu očekuje se izrada i provođenje kontrolnog plana aditiva u hrani za osvježavajuća pića (konzervansi, boje, zaslađivači).
Pomoćne tvari u procesu proizvodnje, enzimi i arome
Posebna pravila o deklarisanju vrijede za pomoćne tvari u procesu proizvodnje, enzime i arome.
Pomoćne tvari u procesu proizvodnje
Pomoćne tvari u procesu proizvodnje su tvari ili materijali koji se namjerno koriste u proizvodnji sirovina ili hrane i njihovih sastojaka s ciljem zadovoljenja određenih tehnoloških potreba i ne postaju sastojak hrane. Mogu biti nehotičan a nekada i neizbježan zaostatak ili derivat u krajnjem proizvodu. Pravilnikom o pomoćnim tvarima u procesu proizvodnje („Službeni glasnik BiH“, broj 28/11) utvrđuju se pomoćne tvari u procesu proizvodnje, propisuje se dopuštenost upotrebe za pojedine grupe i vrste hrane, dopušteni ostaci u hrani, te uslovi pod kojima se pojedine pomoćne tvari u procesu proizvodnje mogu upotrebljavati u proizvodnji.
Prehrambeni enzim
Prehrambeni enzim je proizvod dobiven od biljaka, životinja ili mikroorganizama ili od njihovih proizvoda, uključujući proizvod dobiven procesom fermentacije upotrebom mikroorganizama:
- koji sadrži jedan ili više aktivnih prehrambenih enzima koji mogu katalizirati posebnu biohemijsku reakciju i
- koji se dodaje hrani u bilo kojoj fazi proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakiranja, prijevoza ili skladištenja.
Odredbama Pravilnika o prehrambenim enzimima („Službeni glasnik BiH“, broj 66/14) utvrđuju se pravila o upotrebi prehrambenih enzima u hrani, uključujući takve enzime koji se koriste kao pomoćna sredstva u proizvodnji hrane, kako bi se osiguralo ujednačeno djelovanje na tržištu hrane uz istovremeni djelotvorni visok nivo zaštite zdravlja ljudi, visok nivo zaštite potrošača kao i njihovih interesa, uključujući i pravednu praksu u trgovini hranom, a prema potrebi i zaštitu okoliša.
Arome
Arome su proizvodi koji nisu namijenjeni za direktnu konzumaciju i dodaju se hrani kako bi joj dali ili promijenili miris i/ili ukus, kao i proizvodi koji se sastoje od aromatičnih supstanci, aromatičnih pripravaka, aroma dobivenih termičkim postupkom, aroma dima, prekursora aroma ili ostalih aroma ili njihovih mješavina. U Bosni i Hercegovini oblast aroma definirana je Pravilnikom o upotrebi aroma u hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 78/14).
