Prema objavljenim rezultatima, hrana životinjskog porijekla je i dalje izvor većine dokumentiranih i prijavljenih bolesti koje se prenose hranom (90%). Međutim, tokom promatranog perioda porastao je broj epidemija, pojedinačnih slučajeva oboljenja ljudi i hospitalizacija povezanih sa hranom neživotinjskog porijekla. Epidemije povezane sa hranom neživotinjskog porijekla imaju manje ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje u usporedbi s onima povezanim sa hranom životinjskog porijekla.
S obzirom na trendove u periodu 2007. – 2011., bolesti koje se prenose hranom neživotinjskog porijekla, u odnosu na ukupan broj bolesti koje se prenose hranom, čine 10% ukupnih epidemija, 26% pojedinačnih slučajeva oboljenja ljudi, 35% hospitalizacija, te 46% smrtnih slučajeva. Treba uzeti u obzir kako je tom procentu uvelike doprinijela epidemija enterohemoragijske E. coli porijeklom iz klica, 2011. godine. Ako se isključe podaci iz te velike epidemije, sa hranom neživotinjskog porijekla se povezuje 5% smrtnih slučajeva.
EFSA je razvila model za podršku osobama koje upravljaju rizikom kako bi identificirali i rangirali kombinacije pojedinih patogena i hrane koje se najčešće povezuju sa bolestima koje se prenose hranom neživotinjskog porijekla. Najviše rangirana kombinacija je salmonella i sirovo lisnato povrće, a slijede jednako rangirane kombinacije: salmonella i lukovičasto povrće, salmonella i rajčica, salmonella i dinja, te E. coli i svježe mahune, ostale mahunarke i žitarice.
Odbor je prilikom izrade naučnog mišljenja koristio podatke prikupljene u svim državama članicama EU koji pružaju informacije o broju i težini bolesti povezanih sa hranom.
Opširniji podaci dostupni su na sljedećem linku:
http://www.efsa.europa.eu/en/press/news/130108a.htm
