Svjetski dan zdravlja tradicionalno se obilježava 7. aprila kako bi se usmjerila pažnja na vodeće javnozdravstvene izazove u svijetu.
Povodom Svjetskog dana zdravlja, želimo naglasiti značaj sigurne hrane za ljudsko zdravlje i blagostanje. Sigurna hrana omogućava unos nutrijenata i promoviše dugoročni razvoj čovjeka.
Pristup dovoljnim količinama sigurne i nutritivne hrane ima ključnu ulogu u održavanju života i promociji dobrog zdravlja. Nesigurna hrana koja može sadržavati štetne bakterije, viruse, parazite i hemijske supstance može uzrokovati više od 200 različitih bolesti, u rasponu od dijareje do karcinoma. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 600 miliona ljudi u svijetu godišnje obolijeva zbog kontaminirane hrane, što uzrokuje oko 420 000 smrtnih ishoda.
Globalizacija trgovine hranom, rast broja stanovnika u svijetu, klimatske promjene i ubrzana transformacija prehrambenih sistema imaju značajan utjecaj na sigurnost hrane. Sigurnost hrane, ishrana i sigurnost snabdijevanja hranom međusobno su veoma povezani. Nesigurna hrana stvara začarani krug bolesti i pothranjenosti, a posebno pogađa dojenčad, malu djecu, starije i osobe s oslabljenim imunološkim sistemom. Osim značaja za ishranu i sigurnost snabdijevanja hranom, sigurnost hrane ima ulogu u razvoju nacionalnih ekonomija, trgovine i turizma te poticanju održivog razvoja.
Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije, vlade trebaju učiniti sigurnost hrane prioritetom za javno zdravstvo, jer one imaju centralnu ulogu u razvoju politika zasnovanih na dokazima i rizicima te fleksibilnih regulatornih okvira, kao i u uspostavljanju i funkcionisanju efikasnih sistema sigurnosti hrane. Sigurnost hrane je zajednička odgovornost različitih institucija i zahtijeva multisektorsku saradnju zasnovanu na pristupu jedinstvenog zdravlja (One Health) u svim fazama prehrambenog lanca.
Subjekti u poslovanju s hranom primarno su odgovorni za sigurnost hrane te stoga, u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, moraju osigurati da hrana zadovoljava zahtjeve važećih propisa relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.
Uz subjekte u poslovanju s hranom i nadležne institucije koje kroz službene kontrole nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom. S ciljem prevencije bolesti koje se prenose hranom, potrošačima preporučujemo da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju „Pet ključeva za sigurniju hranu“ koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, a to su održavanje higijene, odvajanje sirove od kuhane hrane, temeljito kuhanje hrane, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te korištenje sigurne vode i svježih namirnica.
