Izazivač je bakterija iz roda Brucellae pri čemu svih njeni šest genotipova inficira različite vrste životinja, koje su uglavnom prenosioci bolesti i veoma rijetko obolijevaju. Zaraza na ljude dolazi direktnim kontaktom živom životinjom ili konzumiranjem životinjskih proizvoda (termički neobrađeni mesni i mliječni proizvodi). Bolest je nespecifična i ukoliko se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, može dovesti do tjelesne invalidnosti.
Izvor infekcije
Od bruceloze najčešće obolijevaju goveda (B abortus), ovce i koze (B melitensis), svinje (B suis) i psi (B. canis) dok je kod ljudi najčešća infekcija sa B melitensis. Bolest se među životinjama širi tijelesnim kontaktom, udisanjem prašine u kojoj su prisutne brucele, te prilikom parenja. Brucela se u velikim količinama nalazi u životinjskim izlučevinama, u tkivu životinjskih organa za razmnožavanje i u pobačenim fetusima oboljelih ženki. Inficirane životinje mogu mjesecima i godinama izlučivati uzročnike preko mlijeka i drugih ekskreta. Najčešći izvori bolesti za ljude su kontakti sa pobačenim materijalom zaraženih životinja preko sluznica, konjunktiva i ozlijeđene kože kao i ishranom nedovoljno kuhanih mliječnih i mesnih proizvoda. Prijenos bruceloze sa čovjeka na čovjeka je veoma rijedak, a bolest se može prenijeti seksualnim putem, transplantacijom koštane srži, transfuzijom krvi i sa majke na dojenče.
Bolesti i simptomi
Osobe izložene visokom riziku zaraze brucelozom su: poljoprivrednici, stočari, radnici u klaonicama i hladnjačama, vetrinari i njihovi pomoćnici. Znaci oboljenja su visoka tjelesna temperatura koja prolazi i ponovo se vraća, bolovi u mišićima, naglo mršavljenje, glavobolja i pojačano znojenje. Nakon mjesec dana, pored visoke temperature i znojenja javlja se bolni otok velikih zglobova (koljeno, kuk, rame), bolni otok i crvenilo testisa, kašalj i probadanje u prsima. Ključ za postavljanje dijagnoze je u otkriću mogućeg dodira sa zaraženim životinjama, podatak o konzumiranju nekuhanog mlijeka i mliječnih proizvoda, konzumiranju nedovoljno termički obrađenog mesa, te rad i boravak na njivama i u prostorijama u kojima su boravile zaražene životinje.
Ukoliko je liječenje započelo na vrijeme, oboljenje ne ostavlja trajne posljedice po organizam. Nekompliciran oblik bolesti liječi se antibioticima a tretman traje 6-8 sedmica.
Prevencija
Kontrola bruceloze može se vršiti testiranjem životinja i uklanjanjem pozitivnih reaktora iz stada. Zaražena koza nakon pobačaja ili normalnog poroda još dva do tri mjeseca vaginalnim iscjetkom izlučuje uzročnika, dok je period kod ovaca kraći i obično traje 2-3 sedmice. Zbog toga je neophodno pobačeni matrijal ukloniti i spaliti, a sva mjesta koja su bila izložena zaraženim životinjama ili kontaminiranim pobačenim matrijalima neophodno je temeljito očistiti i dezinficirati.
Čišćenje pribora i opreme (veterinara, ljekara) vrši se suhom toplotom, 160-170°C najmanje 1 sat. Otopine se mogu dekontaminirati kuhanjem kroz 10 minuta. Inaktivacija uzročnika u tečnom stajnjaku uspješno se može provesti za 2 do 4 sedmice primjenom ksilena (1ml/litar) kalcium cianamida (20 kg/m3). U mnogim zemljama u kontroli infekcije izazvane sa B. melitensis uspješno se koriste žive oslabljene Rev 1 vakcine.
