FAO/WHO: Mjere za suzbijanje Campylobacter spp. u pilećem mesu

Kako bi se prikupili i procijenili najnoviji naučni podaci od značaja za kontrolu termotolerantnih vrsta roda Campylobacter (C. jejuni i C. coli), pri uzgoju brojlera i proizvodnji pilećeg mesa, u februaru 2023. godine u Rimu je održan „Zajednički sastanak eksperata FAO/WHO za procjenu mikrobiološkog rizika“ (Joint FAO/WHO Expert Meeting on Microbiological Risk Assessment, JEMRA). Sastanak je sazvan u skladu sa zahtjevom s 52. zasjedanja Odbora za higijenu hrane Codex Alimentarius (Codex Committee on Food Hygiene, CCFH).

Na sastanku su razmotreni aspekti primarne proizvodnje brojlera, od ulaska pilića u proizvodne objekte do krajnjih potrošača. Cilj sastanka bio je identifikacija i procjena kontrolnih mjera za Campylobacter u lancu proizvodnje brojlera.

Eksperti su analizirali dostupne podatke o kontroli bakterije Campylobacter, uključujući naučnu literaturu objavljenu od 2008. do oktobra 2022. godine, kao i podatke prikupljene za ovaj sastanak na osnovu javnog poziva.

U izvještaju sa sastanka koji su nedavno objavili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) predstavljeni su savjeti koji su korisni za procjenitelje rizika, one koji upravljaju rizikom na državnom i međunarodnom nivou te za zaposlene u prehrambenoj industriji koji rade na kontroli opasnosti u peradarstvu.

Kako se navodi u zaključcima izvještaja, intervencije usmjerene na patogene koji se prenose putem hrane, kao što su iradijacija i temeljito kuhanje, efikasne su za eliminiranje Campylobacter u mesu. Intervencije usmjerene na opasnosti, dobre poljoprivredne prakse i higijenske prakse usmjerene na uobičajene patogene koji se prenose putem hrane, mogu biti efikasne za reduciranje Campylobacter. Nema intervencija kojima se može specifično kontrolisati Campylobacter u mesu. Eksperti su prepoznali da postoje nedostaci u vezi s podacima te da nove tehnologije mogu ponuditi perspektivne pristupe za reduciranje Campylobacter u pilećem mesu. Dalje globalne promjene u industriji, porast globalne populacije, klimatske promjene i povećani zahtjevi za proteinima animalnog porijekla u pojedinim regionima dovest će do potrebe za novim procjenama kontrolnih mjera, navodi se, između ostalog, u izvještaju koji je dostupan na sljedećem linku:

https://openknowledge.fao.org/handle/20.500.14283/cc9607en

Direktor Agencije održao sastanak s direktoricom Federalne uprave za inspekcijske poslove

Dr.sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, održao je 3. februara 2025. godine u Sarajevu sastanak s Ivanom Prvulović, direktoricom Federalne uprave za inspekcijske poslove na kojem su razmatrane trenutne aktivnosti koje dvije institucije provode s ciljem unaprjeđenja stanja u oblasti sigurnosti hrane.

Poboljšanje sistema službenih kontrola hrane, u skladu s preporukama Evropske komisije, bila je jedna od tema sastanka te je, u tom kontekstu, razgovarano o potrebi povećanja broja uzoraka i laboratorijskih analiza hrane u svrhu službenih kontrola.

Također su razmijenjene informacije o nedavnom nadzoru koji je, u sklopu službenih kontrola hrane u maloprodajnim objektima i trgovačkim centrima na području Federacije Bosne i Hercegovine, proveo Federalni inspektorat za hranu.

Direktor Tanković upoznao je direktoricu Federalne uprave za inspekcijske poslove s aktivnostima predviđenim Programom rada Agencije za 2025. godinu, uključujući koordiniranje izrade i implementaciju pravnih propisa iz oblasti sigurnosti hrane te saradnju s nadležnim inspekcijskim organima u postupanju na osnovu obavijesti o rizicima porijeklom iz hrane koje Agencija zaprima putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) te iz drugih izvora.

Federalna uprava za inspekcijske poslove jedan je od korisnika pretpristupne pomoći Evropske unije sektoru sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini kroz IPA 2021 koja će omogućiti jačanje kapaciteta inspekcija i unaprjeđenje kvaliteta inspekcijskih nadzora i službenih kontrola.

 

EFSA: Povećanje broja slučajeva influence ptica u područjima intenzivnog uzgoja peradi

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u saradnji s Evropskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) i Evropskim referentnim laboratorijem (EURL) objavila je „Pregledni izvještaj o nadzoru influence ptica u periodu od septembra do decembra 2024. godine.“

U izvještaju se navodi da je, u periodu od septembra do decembra 2024. godine, zabilježen veći broj slučajeva influence ptica kod divljih ptica i peradi. Unatoč činjenici da je broj slučajeva influence ptica i dalje niži u odnosu na prethodne godine, u posljednjem kvartalu 2024. godine, primijećeno je povećanje broja slučajeva izbijanja navedene bolesti kod divljih ptica i peradi. Većina slučajeva detektirana je u Srednjoj i Južnoj Evropi, uglavnom u područjima intenzivnog uzgoja peradi. EFSA-ini stručnjaci zaključili su da su upravo velik broj peradarskih farmi i vrsta peradi koju uzgajaju doprinijeli širenju virusa influence ptica.

Virus influence ptica, podtip H5N5, koji je uzrokovao masovno ugibanje divljih ptica značajno se proširio geografski i s obzirom na vrstu. Unatoč tome, novi slučajevi kod sisavaca nisu zabilježeni. Kako se navodi u izvještaju, sekundarna izbijanja bolesti najčešće su prijavljena u Mađarskoj, što ukazuje na epidemiju koja je uglavnom zahvatila farme za uzgoj pataka i gusaka u područjima intenzivnog uzgoja peradi.

Prema procjenama ECDC-a, rizik od infekcije virusom influence ptica u Evropi nizak je za opću populaciju te nizak do srednji za radnike izložene zaraženim životinjama ili kontaminiranoj okolini.

Rizik od izloženosti ljudi virusu influence ptica može se ograničiti primjenom preventivnih mjera, kao što su:

  • Korištenje adekvatne lične zaštitne opreme zbog reduciranja rizika od infekcije u situacijama kada se dolazi u kontakt s potencijalno inficiranim životinjama ili visoko kontaminiranim okruženjem,
  • Primjena odgovarajućih mjera biosigurnosti na radnim mjestima s povećanim rizikom od izloženosti virusu,
  • Omogućavanje informacija kako bi se među ljudima razvila svijest o potencijalnom riziku od izloženosti virusu i mjerama prevencije,
  • Preporuke općoj populaciji da izbjegava kontakt s bolesnim ili uginulim pticama i drugim životinjama te da obavijesti relevantne institucije o eventualnom pronalasku uginulih životinja kako bi se omogućilo sigurno zbrinjavanje i dalja istraga.

Pregledni izvještaj o nadzoru influence ptica u periodu od septembra do decembra 2024. godine dostupan je na sljedećem linku:

https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2025.9204

Prioritetno usaglašavanje propisa o hrani sa zakonodavstvom EU i povećanje broja laboratorijskih analiza u sklopu službenih kontrola hrane

Kako bi se osigurao visok nivo  zaštite zdravlja i interesa potrošača u Bosni i Hercegovini, potrebno je intenzivirati proces usaglašavanja propisa o hrani sa zakonodavstvom Evropske unije i povećati broj uzoraka i laboratorijskih analiza u sklopu službenih kontrola hrane, zaključeno je, između ostalog, na sastanku dr.sci. Sanina Tankovića, direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i dr.sci. Midhata Glavića, direktora Federalnog zavoda za poljoprivredu, koji je održan danas u Mostaru.

Direktori Agencije i Zavoda ocijenili su da je prioritet usaglašavanje propisa kojim je regulisana oblast rezidua pesticida, aditiva i kontaminanata u hrani, što je, pored značaja za zaštitu zdravlja potrošača, izuzetno važno i za omogućavanje neometane trgovine hranom.

„Na današnjem sastanku identificirali smo aktivnosti na kojima će Agencija i Federalni zavod za poljoprivredu intenzivno raditi u predstojećem periodu u skladu s našim zakonskim nadležnostima te stručnim i tehničkim kapacitetima o čijem smo unaprjeđenju, također, danas razgovarali. Sinergija u radu institucija koje učestvuju u sistemu sigurnosti hrane je preduslov za postizanje visokih standarda sigurnosti hrane kroz bolji nadzor, brže prepoznavanje i odgovor na potencijalne rizike porijeklom iz hrane“, izjavio je Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu upoznao je direktora i službenike Agencije sa ključnim aktivnostima koje ova institucija trenutno provodi, s naglaskom na zaštiti autohtonih sjemena i sorti voća i povrća te uvođenju novih metoda za laboratorijske analize meda. „Federalni zavod za poljoprivredu raspolaže savremenom laboratorijskom opremom i respektabilnim brojem akreditovanih metoda za analize hrane, a smatramo da je jedan od prioriteta za nastavak razvoja naših laboratorijskih kapaciteta veći broj uzoraka i laboratorijskih analiza hrane u sklopu službenih kontrola“, istaknuo je Midhat Glavić, direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Federalni zavod za poljoprivredu imaju veoma dobru dugogodišnju saradnju, posebno u procesu prikupljanja i razmjene podataka o laboratorijskim analizama hrane, a Zavod je jedna od članica Mreže organizacija u oblasti sigurnosti hrane i hrane za životinje u Bosni i Hercegovini koja djeluje pod okriljem Agencije.

 

EU RASFF: Migracija primarnih aromatskih amina iz kašika za serviranje iz Kine, isporučeno preko Italije

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine obaviještena je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) da su na tržište Bosne i Hercegovine, preko Italije, isporučene kašike za serviranje iz Kine koje nisu u skladu sa važećim propisima zbog migracije primarnih aromatskih amina [4,4′-Metilenedianilin (MDA) i anilin (ANL)].

Podaci o proizvodu:

Naziv proizvoda: Cucchiaione Linea Chef
Kategorija proizvoda: materijali/predmeti namijenjeni za kontakt s hranom
Ostale oznake: Chef hanger card
Bar kod: 8011126006748
Brend: Gnali
Pošiljka/Lot: 22/24N0211
Porijeklo: Kina
Proizvođač: Ningbo Bestway IMP&EXP CO. LTD, Yongmao West road 66, Zhenhai District Ningbo, Kina
Uvoznik u EU: F.LLI GNALI BACICIO, VIA INDUSTRIALE, 25030 BARBARIGA (BS), Italy
Uvoznik u BiH: NIDA d.o.o., Dretelj bb, 88300 Čapljina
Opasnost: migracija primarnih aromatskih amina; anilina

Primarni aromatični amini (PAA) kao što je (4,4 – MDA) ne smiju migrirati niti se na bilo koji način oslobađati iz plastičnih materijala i predmeta u kontaktu s hranom. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dostavila je sve raspoložive informacije na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini.

Obavijest se odnosi samo na proizvod s naprijed navedenim podacima!

Obavijest o povlačenju s tržišta sojinih proizvoda, proizvođač Sojaprotein d.o.o. Bečej

Obavještavamo potrošače o povlačenju s tržišta sojinih proizvoda proizvođača Sojaprotein d.o.o. Bečej, zbog sumnje u povišen nivo mikotoksina u sirovini koja je korištena u proizvodnji. Kako se navodi u obavijesti generalnog uvoznika i distributera ovih proizvoda dostavljenoj Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, predmet povlačenja s tržišta je grupa sojinih proizvoda proizvedena od 6. septembra 2024. godine do 22. decembra 2024. godine, i to:

  • Sojino brašno Sopro TB 200 A,
  • Sojine ljuspice Soprotex N,
  • Sojine ljuspice Soprotex H,
  • Sojini komadići N,
  • Sojini odresci N.

Prema informacijama kojim raspolaže Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u toku su dodatna ispitivanja i analize, a kao preventivna mjera obustavljena je prodaja spornih šarži i pokrenut postupak njihovog povlačenja s tržišta Bosne i Hercegovine.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dostavila je sve raspoložive informacije nadležnim inspekcijskim organima u Bosni i Hercegovini.

Obavijest se odnosi samo na proizvode s naprijed navedenim podacima!

Podrška Agencije proizvođačima tradicionalnih prehrambenih proizvoda

Radionicom koja je održana danas u Mostaru, u organizaciji Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, završen je prvi ciklus obuka o potvrđivanju usaglašenosti sa specifikacijom proizvoda zaštićenih oznakama porijekla, geografskog porijekla i garantirano tradicionalnog specijaliteta. Nakon Bijeljine i Livna, proizvođači tradicionalnih prehrambenih proizvoda koji nose jednu od oznaka kvaliteta imali su priliku za stjecanje dodatnih saznanja o potvrđivanju usaglašenosti sa specifikacijom proizvoda, kao i kontrolama kojima podliježu zaštićeni proizvodi. Radionica je održana u sklopu projekta „EU4AGRI“ u saradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda i Češkom razvojnom agencijom.

Kako bi potrošači imali garanciju da način proizvodnje, sastav i karakteristike proizvoda odgovaraju proizvođačkoj specifikaciji, kontrole proizvoda sa zaštićenim oznakama provode se prije i nakon stavljanja na tržište. U skladu sa odobrenim planom kontrole, prije stavljanja proizvoda na tržište kontrole provode ovlaštena kontrolna tijela, a nakon stavljanja na tržište nadležni inspekcijski organi.

Svaki proizvođač proizvoda sa zaštićenim nazivom, odnosno korisnik oznake, kao i svaki učesnik u lancu proizvodnje, prerade i distribucije naveden u proizvođačkoj specifikaciji mora dobiti potvrdu usaglašenosti sa specifikacijom proizvoda. To je preduslov za stavljanje proizvoda za zaštićenom oznakom na tržište.

U Bosni i Hercegovini trenutno je, u skladu s Pravilnikom o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode, zaštićeno 20 prehrambenih proizvoda, i to šest oznakom porijekla, 11 oznakom geografskog porijekla i tri oznakom garantirano tradicionalnog specijaliteta.

“Posebno me raduje činjenica da je jedan od zaštićenih proizvoda, Livanjski sir, nakon postupka registracije u Bosni i Hercegovini, upisan i u registar zaštićenih oznaka Evropske unije. Smatram značajnim istaknuti da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji iz našeg regiona koja ima prehrambeni proizvod zaštićen na nivou EU. Iskreno se nadam da će ove naše zajedničke aktivnosti doprinijeti još boljoj promociji Bosne i Hercegovine koja svojom gastronomskom ponudom može konkurisati drugim svjetskim turističkim destinacijama”, istaknuo je u svom obraćanju učesnicima radionice dr.sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Prema “Studiji Evropske komisije o ekonomskoj vrijednosti shema kvaliteta, geografskih oznaka i garantirano tradicionalnih specijaliteta” objavljenoj 2021. godine, jedinična prodajna vrijednost proizvoda s oznakom geografskog porijekla u prosjeku je dvostruko veća od vrijednosti sličnog necertificiranog proizvoda. U 2017. godini, proizvodi sa zaštićenim oznakama porijekla, geografskog porijekla i garantirano tradicionalnog specijaliteta imali su udio od 7 % ili 77 milijardi eura u ukupnoj prodajnoj vrijednosti evropskih poljoprivrednih proizvoda.

Registrirani nazivi prehrambenih proizvoda zaštićeni su od ilegalne komercijalne prakse, kao što je direktna ili indirektna komercijalna upotreba, nezakonito korištenje registriranog imena, lažno oglašavanje i imitacija.

Prezentacije s radionice održane 16. januara 2025. godine u Mostaru možete preuzeti na sljedećim linkovima:

“Kontrola proizvoda prije i nakon stavljanja na tržište i stvaranje dodate vrijednosti proizvoda” – Dr Dragan Brenjo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine

“Geografske oznake – zakonodavni okvir i procedura zaštite u EU”– Dr Dragan Brenjo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine

“Geografske oznake i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta – pregled registriranih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini” – Maida Mujkić, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine

“Proces certifikacije – utvrđivanje usaglašenosti sa specifikacijom” – Bernisa Klepo, CM Organska kontrola

 

 

 

Slinavka i šap kod papkara: Nema rizika za prenos na ljude kroz konzumaciju hrane

Njemačko veterinarsko nadležno tijelo prijavilo je 10. januara 2025. godine, putem sistema Evropske komisije za prijavu bolesti životinja, izbijanje slinavke i šapa u objektu s vodenim bivolima u općini Hoppegarten, Savezna država Brandenburg.

Sumnja na bolest postavljena je nakon što su uginule tri,  od ukupno 14 životinja držanih na otvorenom u jednom objektu, a laboratorijskim pretragama potvrđen je virus slinavke i šapa.

Slinavka i šap je jedna od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće (goveda, svinje, ovce, koze i bivole) i divlje papkare širom svijeta. Uzročnik bolesti je virus iz porodice Picornaviridae, rod Aphtovirus. Kombinirana visoka antigenska varijabilnost i efikasan prenos čini virus slinavke i šapa (Foot-and-mouth disease virus, FMDV) vrlo zaraznim među osjetljivim jedinkama širom cijelog svijeta u nizu različitih vrsta. Bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta, iako je napredak u kontroli FMDV kontinuiran. Prenosi se direktnim kontaktom zaraženih životinja, indirektnim kontaktom putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, putem hrane za životinje, te putem aerosola. Ljudi također mogu mehanički prenijeti virus sa zaraženog na druga gazdinstva: na rukama, na odjeći, putem prevoznih sredstava i sl. Bolest se očituje slinjenjem, depresijom, hromošću, te pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune papaka, međupapčanog procjepa i sisa.

U informaciji koju je, povodom izbijanja bolesti slinavke i šapa na području Savezne države Brandenburg, objavio Federalni institut za procjenu rizika (Bundesinstitut für Risikobewertung, BfR) navodi se da je FMDV uglavnom bezopasan za ljude. Samo u ograničenom broju izoliranih slučajeva (oko 40 evidentiranih slučajeva infekcije u cijelom svijetu od 1921. – 2007. godine), nakon direktnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi te se u tom pogledu bolest slinavke i šapa ne smatra klasičnom zoonozom. Prenos bolesti putem konzumacije hrane ili s čovjeka na čovjeka dosad nisu zabilježeni.

Međutim, zbog strogih mjera kontrole i ograničenja u međunarodnoj trgovini, ova bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male posjednike, kao i cijele regionalne ekonomije. Prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju se stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljeg širenja u skladu s važećim propisima, a iste uključuju obavezu eutanazije i neškodljivog uklanjanja svih preostalih primjenjivih životinja na zahvaćenom objektu, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla i druge mjere.

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio je 13. januara 2025. godine „Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu slinavke i šapa“. Članom 1. Uputstva zabranjuje se uvoz pošiljki domaćih i divljih papkara, sjemena i embrija/jajnih ćelija porijeklom od papkara, namirnica, proizvoda, sirovina i otpadaka porijeklom od domaćih i divljih papkara te hrane za životinje porijeklom od papkara, a koji su porijeklom iz Savezne države Brandenburg u Njemačkoj.

Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu slinavke i šapa možete preuzeti na sljedećem linku.

Bosna i Hercegovina je službeno slobodna od bolesti slinavke i šapa od strane WOAH – World Organisation for Animal Health (Svjetska organizacija za zdravlje životinja), a posljednji zabilježen slučaj je bio davne 1968. godine.

Dopuna informacije (28. januara 2025. godine)

Savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede Njemačke obavijestilo je Evropsku komisiju da u Njemačkoj nisu prijavljeni novi slučajevi bolesti slinavke i šapa. U informaciji se navodi da je, zaključno s 25.1.2025. godine, na slinavku i šap testirano oko 2500 uzoraka i svi su bili negativni.

Kontinuiranim istragama utvrđeno je da su životinje koje su transportirane iz Brandenburga i Berlina u druge savezne pokrajine u epidemiološki relevantnom vremenskom okviru (od sredine decembra 2024. godine) na dosad provedenim testiranjima (>1500 uzoraka) također bile negativne.

Povećan je i broj uzorkovanja kod divljih životinja (divlja svinja i srndać) na području Berlina i Brandenburga, gdje su rezultati dosad provedenih testova negativni.

Porast broja prijavljenih slučajeva zoonoza u Evropskoj uniji

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) objavili su godišnji izvještaj o zoonozama u Evropskoj uniji („The European Union One Health 2023 Zoonoses Report“).

Nalazi iz izvještaja ukazuju na općenito povećanje broja prijavljenih pojedinačnih slučajeva oboljenja ljudi, dok se broj epidemija koje se prenose hranom blago smanjio. Broj prijavljenih slučajeva listerioze kod ljudi (2952) u stalnom je porastu od 2019. godine te je u 2023. godini dosegnuo najviši nivo od 2007. godine. Pretpostavlja se da je to povezano sa činjenicom da 21,3 % evropskog stanovništva čine osobe starije od 65 godina. Rizik od teških simptoma povezanih sa listeriozom dodatno se povećava zbog već povećane prevalence hroničnih oboljenja povezanih sa starijom dobi.

Uočeno je da je „hrana spremna za konzumaciju“ (eng. ready-to-eat, RTE), poput hladno dimljenog lososa te različitih mesnih i mliječnih proizvoda najčešći izvor zaraze. Najnoviji podaci pokazuju da se udio uzoraka koji prelazi zakonski dozvoljene vrijednosti propisane za bakteriju Listeria monocytogenes kretao u rasponu od 0,11 % do 0,78 %, sa najvišim udjelom prijavljenim za fermentirane kobasice.

U izvještaju je navedeno da su kampilobakterioza i salmoneloza bile najčešće prijavljene zoonoze u EU. U 2023. godini bilo je prijavljeno 148.181 slučajeva kampilobakterioze, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prijavljenih 139.225 slučajeva u 2022. godini.

Druga najčešće zabilježena gastrointestinalna infekcija u 2023. godini bila je salmoneloza sa 77.486 slučajeva, u usporedbi sa 65.478 slučajeva zabilježenih prethodne godine.

U 2023. godini, svih 27 država članica EU prijavilo je podatke o infekcijama netifusnih salmoneloza ljudi. Prijava salmoneloze obavezna je u 24 države članice EU, dok je dobrovoljna u tri države članice (Belgija, Francuska i Nizozemska).

„Trajno prisustvo bakterije Salmonella spp. u populaciji peradi naglašava potrebu za povećanom sviješću i kontinuiranom borbom protiv bolesti koje se prenose hranom. Unaprijeđeni alati za nadzor, poput sekvenciranja cijelog genoma (engl. Whole genome sequencing, WGS), od neprocjenjivog su značaja za što efikasnije otkrivanje i kontrolu izbijanja bolesti“, izjavio je Frank Verdonck, voditelj EFSA-inog Odjeljenja za biološke opasnosti i zdravlje i dobrobit životinja.

U izvještaju su prikazane i epidemije bolesti koje se prenose hranom u EU.  U 2023. godini prijavljen je 5691 slučaj izbijanja bolesti koje se prenose hranom, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, broj hospitalizacija te smrtnih slučajeva izazvanih navedenim oboljenjima povećao se, dosegnuvši najviši nivo u posljednjih 10 godina. Pokazalo se da je bakterija Salmonella spp. i dalje vodeći uzročnik oboljenja, hospitalizacija, ali i smrtnih ishoda bolesti koje se prenose hranom, a najčešći izvori zaraze ovom bakterijom bili su jaja, proizvodi od jaja te meso peradi.

Povećano korištenje metode sekvenciranja cijelog genoma poboljšalo je osjetljivost nadzora bolesti, povećavajući mogućnost utvrđivanja epidemija u zemljama koje implementirale ovu metodu.

„Porast težih posljedica bolesti koje se prenose hranom naglašava stalnu prijetnju javnom zdravlju uzrokovanu bakterijom Salmonella spp. i drugim patogenima koji se prenose hranom. Integrisanjem zdravlja ljudi, životinja i okoliša kroz koncept „jedno zdravlje“, možemo bolje djelovati u sprječavanju širenja ovih bolesti i zaštititi javno zdravlje“, izjavila je Celine Gossner, voditeljica ECDC-ovog Odjeljenja za nove i vektorske bolesti te bolesti koje se prenose hranom.

„Jedno zdravlje“ predstavlja višesektorski pristup koji ima za cilj uravnotežiti i optimizirati zdravlje ljudi, životinja, biljaka i njihovog zajedničkog okoliša, prepoznajući njihovu međusobnu povezanost. Promovišući zajedničke akcije, „jedno zdravlje“ okuplja eksperte iz različitih disciplina kako bi zajednički, na integrisan način, sarađivali u rješavanju problema vezanih za složene prijetnje zdravlju.

Unaprjeđenje saradnje Agencije i Veterinarskog fakulteta u Sarajevu

Dr.sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, posjetio je 8. januara 2025. godine Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu te održao sastanak sa prof.dr. Muhamedom Smajlovićem, dekanom Veterinarskog fakulteta.

Na sastanku je razgovarano o unaprjeđenju međusobne saradnje, imajući u vidu izazove u oblasti sigurnosti hrane sa kojima se suočavaju ove dvije institucije. Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedina visokoobrazovna institucija za obrazovanje veterinarskih kadrova u Bosni i Hercegovini te s Agencijom za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ima mogućnost za saradnju u brojnim poljima, uključujući razvijanje laboratorijskih kapaciteta za analize hrane, zajedničko učešće u međunarodnim projektima, edukaciju naučnog i stručnog kadra te  razmjenu rezultata naučnih i stručnih istraživanja iz oblasti sigurnosti hrane.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine koordinira radom Mreže organizacija u oblasti sigurnosti hrane i hrane za životinje u Bosni i Hercegovini u kojoj učestvuje i Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a nastavno osoblje fakulteta, posredstvom Agencije, također učestvuje u radu naučnih mreža Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Obzirom da je direktor Tanković predsjednik Savjeta Veterinarskog fakulteta, na sastanku sa dekanom Smajlovićem razmatrana je organizacija prve sjednice ovog savjetodavnog tijela, kao i potreba za intenziviranjem aktivnosti na akreditaciji Veterinarskog fakulteta.

Uz zaključak da postoji značajan prostor za unaprjeđenje saradnje dviju institucija, sagovornici su se složili da bi jedna od predstojećih aktivnosti mogla biti zajednička organizacija prikladnog skupa povodom Međunarodnog dana sigurnosti hrane.