Opća odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane, prema članu 25. Zakona o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) je na subjektima u poslovanju sa hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, koji su dužni osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.
Registraciju, odobravanje, kao i neposrednu kontrolu subjekata u poslovanju s hranom, tj. kontrolu zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane vrše nadležni organi entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, u skladu sa svojim propisanim nadležnostima. Nadležni organ za provođenje službenih kontrola treba ispitati i procijeniti sve operativne postupke, tj. provjeriti da li se vrši samokontrola od strane subjekta tokom svih faza. Uloga državnih organa je usklađivanje pravnog okvira sa pravnom stečevinom EU, te koordiniranje aktivnosti s entitetima, kantonima i Brčko distriktom BiH, gdje je Agencija za sigurnost hrane BiH nadležna za hranu neživotinjskog porijekla, a Ured za veterinarstvo BiH za hranu životinjskog porijekla.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u proteklom periodu inicirala i u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH pripremila i predložila, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo niz propisa kojima je omogućeno sprovođenje službenih kontrola hrane u skladu sa standardima i metodama EU.
S obzirom da je trenutno aktuelna tema vezana za zdravstvenu ispravnosti i kvalitetu mesa, željeli bismo ukratko pojasniti da su u Bosni i Hercegovini, pored horizontalnih propisa kojima su propisani higijena, mikrobiološki kriteriji, službene kontrole, maksimalno dozvoljene količine određenih kontaminanata, upotreba aditiva, informisanje potrošača, kroz propis definirani i osnovni uslovi za usitnjeno meso, poluproizvode i proizvode od mesa u proizvodnji i prometu u pogledu naziva, definicije, proizvođačke specifikacije; sastava, senzornih svojstava; vrste, količine sirovina i drugih tvari koje se koriste, te uzorkovanja i analitičkih metoda radi kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti ovih proizvoda.
Pravilnikom o mikrobiološkim kriterijima za hranu (‘’Službeni glasnik BiH’’, br.11/13 i 79/16), koji je Agencija u saradnji sa nadležnim organima inicirala, pripremila i predložila na donošenje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, utvrđeni su mikrobiološki kriteriji za određene mikroorganizme u hrani, kao i provedbena pravila koje subjekti u poslovanju sa hranom moraju ispunjavati prilikom primjene općih i posebnih higijenskih zahtjeva u skladu sa članom 5. Pravilnika o higijeni hrane (“Službeni glasnik BiH”, broj 4/13).
Navedeni Pravilnik, kao važeći propis na snazi u BiH, se mora poštivati u pogledu mikrobioloških kriterija za hranu. Istim su, takođe, utvrđena opća pravila uzorkovanja i pripreme ispitnih uzoraka. Nepravilno uzorkovanje, rukovanje uzorcima i neodgovarajući transport uzoraka, može dovesti do kontaminacije istih, te utjecati na rezultat, primjerice, ispitivanja na mikrobiološke parametre. Rukovanje uzorcima i njihovo označavanje mora garantirati i pravnu i analitičku vjerodostojnost. Stoga je potrebno znati da je prilikom uzorkovanja hrane veoma važno uzeti uzorke na propisan i higijenski ispravan način.
Kako bi se olakšalo razumijevanje toga procesa, Agencija je u 2012. godini, izradila, te učinila javno dostupnim svim zainteresiranim stranama Smjernice za uzorkovanje i mikrobiološko ispitivanje hrane u okviru službenih kontrola (u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja).
Prema podacima o laboratorijskim analizama hrane koje su Agenciji dostavile laboratorije za kontrolu hrane, u Bosni i Hercegovini su u 2015. godini mikrobiološke analize urađene na 10 716 uzoraka mesa i mesnih proizvoda, pri čemu je bilo 145 uzoraka s nezadovoljavajućim rezultatima (1,35%). Prema dosad prikupljenim i obrađenim rezultatima u 2016. godini je u grupi hrane „meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači“ uzeto 11 933 uzorka, od čega je bilo 80 uzoraka (0,67%) s nezadovoljavajućim rezultatima.
Kao što je poznato, hrana je veoma osjetljiva materija i ne postoji tzv. nulti rizik ili apsolutna sigurnost. Uvijek može doći do kontaminacije hrane ukoliko se sa istom ne postupa u skladu sa važećim propisima, procedurama i preporukama nadležnih organa.
Kako bi se na što bolji način doprinijelo zaštiti zdravlja i interesa proizvođača u Bosni i Hercegovini, te pomoglo nadležnim organima entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, kao i laboratorijama ovlaštenim za sprovođenje analiza u svrhu službenih kontrola u segmentu provođenja zakonodavnog okvira, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je u proteklom periodu organizovala čitav niz obuka namijenjenih predstavnicima nadležnih organa Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, subjektima u poslovanju sa hranom i svim zainteresovanim stranama u sistemu sigurnosti hrane. Obuke su organizovane uz podršku Evropske komisije, raznih projekata i međunarodnih organizacija, kao što su TAIEX instrument, Twinning projekt, USAID/Sida FARMA projekt, BTSF-a, IPA fondova i slično. U prethodne dvije godine (2014. i 2015.) Agencija je održala 14 obuka na kojim je ukupno učestvovalo 354 predstavnika nadležnih organa, subjekata u poslovanju sa hranom, nevladinih organizacija i drugih zainteresovanih subjekata. U 2016. godini Agencija je koristila TAIEX instrument i BTSF treninge, te je ukupno održano pet ekspertskih misija, dvije radionice i osam BTSF treninga.
