Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) objavili su godišnji izvještaj o zoonozama u Evropskoj uniji („The European Union One Health 2023 Zoonoses Report“).
Nalazi iz izvještaja ukazuju na općenito povećanje broja prijavljenih pojedinačnih slučajeva oboljenja ljudi, dok se broj epidemija koje se prenose hranom blago smanjio. Broj prijavljenih slučajeva listerioze kod ljudi (2952) u stalnom je porastu od 2019. godine te je u 2023. godini dosegnuo najviši nivo od 2007. godine. Pretpostavlja se da je to povezano sa činjenicom da 21,3 % evropskog stanovništva čine osobe starije od 65 godina. Rizik od teških simptoma povezanih sa listeriozom dodatno se povećava zbog već povećane prevalence hroničnih oboljenja povezanih sa starijom dobi.
Uočeno je da je „hrana spremna za konzumaciju“ (eng. ready-to-eat, RTE), poput hladno dimljenog lososa te različitih mesnih i mliječnih proizvoda najčešći izvor zaraze. Najnoviji podaci pokazuju da se udio uzoraka koji prelazi zakonski dozvoljene vrijednosti propisane za bakteriju Listeria monocytogenes kretao u rasponu od 0,11 % do 0,78 %, sa najvišim udjelom prijavljenim za fermentirane kobasice.
U izvještaju je navedeno da su kampilobakterioza i salmoneloza bile najčešće prijavljene zoonoze u EU. U 2023. godini bilo je prijavljeno 148.181 slučajeva kampilobakterioze, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prijavljenih 139.225 slučajeva u 2022. godini.
Druga najčešće zabilježena gastrointestinalna infekcija u 2023. godini bila je salmoneloza sa 77.486 slučajeva, u usporedbi sa 65.478 slučajeva zabilježenih prethodne godine.
U 2023. godini, svih 27 država članica EU prijavilo je podatke o infekcijama netifusnih salmoneloza ljudi. Prijava salmoneloze obavezna je u 24 države članice EU, dok je dobrovoljna u tri države članice (Belgija, Francuska i Nizozemska).
„Trajno prisustvo bakterije Salmonella spp. u populaciji peradi naglašava potrebu za povećanom sviješću i kontinuiranom borbom protiv bolesti koje se prenose hranom. Unaprijeđeni alati za nadzor, poput sekvenciranja cijelog genoma (engl. Whole genome sequencing, WGS), od neprocjenjivog su značaja za što efikasnije otkrivanje i kontrolu izbijanja bolesti“, izjavio je Frank Verdonck, voditelj EFSA-inog Odjeljenja za biološke opasnosti i zdravlje i dobrobit životinja.
U izvještaju su prikazane i epidemije bolesti koje se prenose hranom u EU. U 2023. godini prijavljen je 5691 slučaj izbijanja bolesti koje se prenose hranom, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, broj hospitalizacija te smrtnih slučajeva izazvanih navedenim oboljenjima povećao se, dosegnuvši najviši nivo u posljednjih 10 godina. Pokazalo se da je bakterija Salmonella spp. i dalje vodeći uzročnik oboljenja, hospitalizacija, ali i smrtnih ishoda bolesti koje se prenose hranom, a najčešći izvori zaraze ovom bakterijom bili su jaja, proizvodi od jaja te meso peradi.
Povećano korištenje metode sekvenciranja cijelog genoma poboljšalo je osjetljivost nadzora bolesti, povećavajući mogućnost utvrđivanja epidemija u zemljama koje implementirale ovu metodu.
„Porast težih posljedica bolesti koje se prenose hranom naglašava stalnu prijetnju javnom zdravlju uzrokovanu bakterijom Salmonella spp. i drugim patogenima koji se prenose hranom. Integrisanjem zdravlja ljudi, životinja i okoliša kroz koncept „jedno zdravlje“, možemo bolje djelovati u sprječavanju širenja ovih bolesti i zaštititi javno zdravlje“, izjavila je Celine Gossner, voditeljica ECDC-ovog Odjeljenja za nove i vektorske bolesti te bolesti koje se prenose hranom.
„Jedno zdravlje“ predstavlja višesektorski pristup koji ima za cilj uravnotežiti i optimizirati zdravlje ljudi, životinja, biljaka i njihovog zajedničkog okoliša, prepoznajući njihovu međusobnu povezanost. Promovišući zajedničke akcije, „jedno zdravlje“ okuplja eksperte iz različitih disciplina kako bi zajednički, na integrisan način, sarađivali u rješavanju problema vezanih za složene prijetnje zdravlju.
