Eurobarometar 2025: Sve više Evropljana zna kako funkcioniše sigurnost hrane u EU

Udjel Evropljana koji kažu da su svjesni funkcionisanja sistema Evropske unije za sigurnost hrane veći je za šest procenata u odnosu na 2022. godinu, a njihovo poznavanje širokog raspona pitanja sigurnosti hrane stalno raste. Ovaj i brojni dodatni podaci o tome što podstiče odabir hrane u Evropi dostupni su u novom istraživanju Eurobarometra o sigurnosti hrane za 2025. godinu. Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provodi istraživanje svake tri godine, koje ove godine istodobno uključuje 27 država članica EU i sedam zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, među kojim je Bosna i Hercegovina.

Izvršni direktor EFSA-e Nikolaus Kriz izjavio je da su novi podaci o svijesti građana o sigurnosti hrane u EU iznimno ohrabrujući za EFSA-u i brojne partnere širom Evrope. „Nastavit ćemo udruživati snage sa Evropskom komisijom i našim nacionalnim partnerima kako bismo informisali građane o tome kako im koristi sistem sigurnosti hrane“, izjavio je Kriz.

EU je 2019. godine uvela nova pravila o transparentnosti, dostupnosti podataka i komunikaciji o rizicima, među kojim je bio poziv na bolje razumijevanje potrošača o tome kako se donose odluke o sigurnosti hrane, uključujući relevantnost naučnih procjena.

Faktori koji utječu na izbor hrane

Sedam od 10 Evropljana izjavilo je da ih lično zanima sigurnost hrane, koja je na trećem mjestu (46 %), iza cijene (60 %) i okusa (51 %), među faktorima koji utječu na njihov izbor hrane.

Relevantnost cijene povećala se za dodatnih šest procentnih bodova od 2022. godine i bila je glavni faktor u 20 država članica EU, što je rezultat velikog pritiska osnovnih životnih troškova na mnoge ljude u Evropi.

Uzimanje sigurnosti hrane zdravo za gotovo

Najčešći razlog za nepridržavanje informacija o sigurnosti hrane jest uzimanje zdravo za gotovo da je hrana koja se prodaje sigurna, kako je navelo četvero od 10 (41 %) ispitanika, nakon čega slijedi dovoljno poznavanje kako bi se izbjegli ili ublažili rizici povezani s hranom (30 %).

Barbara Gallani, voditeljica Odjeljenja za komunikacije i partnerstva u EFSA-i, izjavila je da je pozitivno što toliko ljudi u EU ima povjerenja u sigurnost svoje hrane. „Istovremeno, zajedno s našim partnerima moramo i dalje naglašavati da je sigurnost hrane zajednička odgovornost. Potrošači imaju važnu ulogu, naprimjer, u pogledu higijene hrane, pripreme hrane i izbora zdrave i raznolike ishrane”, izjavila je Gallani.

Najvažnija pitanja sigurnosti hrane

Sve veći broj Evropljana čuo je za 15 konkretnih tema povezanih sa sigurnošću hrane o kojima su bili upitani. U skladu sa rezultatima prethodnih istraživanja, najpoznatiji su bili prehrambeni aditivi (71 %) i pesticidi (67 %), ali uočeno je značajno povećanje svijesti o bolestima životinja (65 %, povećanje od pet procentnih bodova), mikroplastici u hrani (63 %, povećanje od osam procentnih bodova) i trovanju hranom (62 %, povećanje od pet procentnih bodova).

Najveću zabrinutost potrošača izazivaju pesticidi (39 %), antibiotici/hormoni/steroidi u mesu (36 %) i prehrambeni aditivi (35 %), iako su se njihovi udjeli neznatno smanjili od 2022. godine.

Zabrinutost zbog mikroplastike u hrani zabilježila je najveći porast, te je u fokusu 33 % ispitanika, što je povećanje od četiri procentna boda od posljednjeg istraživanja.

Prethodno navedeni rezultati istraživanja Eurobarometra predstavljaju prosjek među 27 država članica EU. U mnogim od tih kategorija postoje značajne razlike među zemljama i među sociodemografskim kategorijama (npr. dobne skupine, nivo obrazovanja, dohodak domaćinstva).

Sažetak ključnih nalaza Eurobarometra o sigurnosti hrane za 2025. godinu:

  • Svijest o sistemu sigurnosti hrane – osam od 10 građana EU (79 %, povećanje za šest procentnih bodova) slaže se da postoje propisi kojima se osigurava sigurnost hrane koju konzumiraju; 76 % ispitanika slaže se da se EU oslanja na to da naučnici daju stručne savjete, što je također povećanje od šest procentnih bodova; 68 % ispitanika slaže se da EU ima posebnu instituciju koja pruža naučne savjete, što je povećanje od sedam procentnih bodova; 71 % ispitanika slaže se da EU i nacionalna tijela sarađuju, što je također povećanje od šest procentnih bodova.
  • Zdrava ishrana naspram sigurnosti hrane – oko četiri od 10 (41%, što je pad od pet procentnih bodova od 2022. godine) kažu da imaju približno isti nivo pažnje za zdravu ishranu i rizike povezane s hranom. Otprilike jedna trećina (34 %, povećanje od tri procentna boda) više je usmjerena na zdravu ishranu, dok je otprilike dva od 10 ispitanika (23 %, povećanje od dva procentna boda) više zabrinuto zbog rizika povezanih s hranom.
  • Ljudsko zdravlje i zdravlje životinja/biljaka– slično kao i 2022. godini, većina građana EU smatra da pitanja zdravlja životinja (53 %) i okoliša (51 %) imaju snažan efekt na zdravlje ljudi, ali kad je riječ o pitanjima okoliša i biljaka, došlo je do prelaza sa snažnog na umjereni efekt.
  • Pouzdani izvori – devet od 10 građana EU vjeruje doktorima opće prakse i liječnicima specijalistima (90 %) kao izvorima informacija o rizicima povezanim s hranom. Naučnici koji rade na univerzitetu ili u istraživačkim organizacijama finansiranim javnim sredstvima (84 %), organizacije potrošača (82 %) te poljoprivrednici i primarni proizvođači (82 %) također su visoko rangirani. Povjerenje u nacionalna tijela (70 %) i institucije EU (69 %) neznatno se povećalo od 2022. godine (povećanje od četiri, odnosno tri procentna boda).
  • Informacijski kanali – više od polovine ispitanika (55 %) navodi televiziju kao jedan od glavnih izvora informacija o rizicima povezanim s hranom, što je i dalje glavni od svih kanala, ali je u odnosu na 2022. godinu zabilježeno smanjenje od šest procentnih bodova. Informacije od članova porodice, prijatelja, komšija ili kolega (42 %) i informacije prikupljene preko internetskih pretraživača (38 %) na drugom su i trećem mjestu. Internetske društvene mreže i blogove koristi 25% ispitanika, što je povećanje od četiri procentna boda u odnosu na posljednje istraživanje.

Više detalja dostupno je u  izvještaju, nacionalnim informativnim člancima za 27 država članica EU i sedam država kandidatkinja za članstvo u EU-u i u infografici!