S obzirom na informacije nadležnih inspekcijskih organa u Bosni i Hercegovini o utvrđenom povišenom sadržaju aflatoksina B1 (AFB1) u kukuruzu namijenjenom za ishranu ljudi i životinja, uvezenom pretežno iz Republike Srbije, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine izradila je „Naučno mišljenje o riziku po zdravlje ljudi uslijed prisustva aflatoksina B1 i aflatoksina M1 u hrani i hrani za životinje” i preporuke za pojačane mjere kontrole aflatoksina u kukuruzu koji se koristi kao hrana i hrana za životinje (krmiva i krmne smjese) na prisustvo AFB1 te, sirovog mlijeka, termički obrađenog mlijeka i mlijeka za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka na prisustvo AFM1.
Rezultati analize ukazuju da je prisustvo AFB₁ u kukuruzu u Bosni i Hercegovini sporadično, ali se povremeno javljaju serije sa značajno povišenim koncentracijama. Udio neodgovarajućih uzoraka i utvrđene koncentracije mogu biti višestruko iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti, što predstavlja potencijalni zdravstveni rizik, naročito u godinama s nepovoljnim agroklimatskim uslovima. Utvrđene koncentracije u pojedinim serijama prelaze maksimalno dozvoljene vrijednosti propisane važećim zakonodavstvom, što ukazuje na potrebu jačanja preventivnih i kontrolnih mehanizama u lancu snabdjevanja.
Rezultati procjene rizika pokazuju da, pri utvrđenim koncentracijama AFB₁ (4,22 µg/kg i 8,59 µg/kg), postoji značajna zabrinutost za zdravlje potrošača, Sve izračunate MOE (engl. Margin of Exposure) vrijednosti su značajno ispod referentne vrijednosti od 10 000, koju Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koristi kao prag niske zabrinutosti za genotoksične i kancerogene supstance, što ukazuje na potencijalni zdravstveni rizik u svim razmatranim scenarijima.
Modeliranje prenosa AFB₁ iz hrane za životinje u AFM₁ u mlijeku pokazuje da koncentracija aflatoksina u mlijeku direktno ovisi o nivou kontaminacije kukuruza, udjela kukuruza u obroku i carry-over stope. Iako je pri prosječnim tržišnim koncentracijama vjerovatnoća prekoračenja maksimalno dozvoljenih vrijednosti u mlijeku niska, u uslovima hranidbe visoko kontaminiranim kukuruzom postoji realan rizik pojave povišenih koncentracija AFM₁ u sirovom mlijeku.
Granica izloženosti za AFM₁ u mlijeku je generalno viša kod prosječnih konzumenata, ali kod čestih konzumenata, naročito male djece, sigurnosna granica se značajno smanjuje, a mlijeko predstavlja kontinuirani izvor izloženosti, što je posebno važno kod djece koja ga konzumiraju svakodnevno.
S obzirom na klimatski uslovljeno povećanje rizika od AFB₁ u kukuruzu, može se očekivati i indirektno povećanje AFM₁ u mlijeku. Kontrola sirovine (kukuruz u ishrani muznih krava) predstavlja ključnu mjeru upravljanja rizikom za mlijeko. Stoga je potrebno usmjeriti pažnju na proizvodnju hrane za životinje, jer loša prevencija u ovom koraku predstavlja rizik po zdravlje ljudi i životinja. Potrebno je preduzeti preventivne mjere za smanjenje fungalnog rasta i produkcije mikotoksina.
Zbog nedostatka pouzdanih i reprezentativnih podataka o koncentracijama aflatoksina u hrani i hrani za životinje, korišteni pristup procjene rizika vjerovatno doprinosi precjenjivanju rezultata. Trenutno, zbog ograničenih podataka, nije moguće izraditi pouzdanu kvantitativnu procjenu prehrambene izloženosti stanovništva Bosne i Hercegovine. Ipak, dostupni pokazatelji, uključujući utvrđene neusklađenosti u kukuruzu i sirovom mlijeku, opravdavaju uvođenje ciljane, rizikom vođene službene kontrole, kao i sistemsko i harmonizovano prikupljanje podataka.
Preporuke nadležnim inspekcijskim organima
U skladu s provedenom procjenom rizika i principom predostrožnosti propisanim Zakonom o hrani, s ciljem zaštite zdravlja potrošača u Bosni i Hercegovini, Uredu za veterinarstvo Bosne i Hercegovine preporučeno je da:
- putem granične veterinarske inspekcije pojača kontrolu i nadzor pri uvozu hrane za životinje (krmiva i krmnih smjesa) na prisustvo aflatoksina B1 i
- da pojača kontrolu pri uvozu sirovog mlijeka, termički obrađenog mlijeka i mlijeka namijenjenog za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka na prisustvo aflatoksina M1.
Entitetskim, kantonalnim i drugim nadležnim inspekcijskim organima preporučeno je:
- pojačano službeno uzorkovanje i laboratorijska kontrola kukuruza koji se koristi kao hrana i hrana za životinje (krmiva i krmne smjese) na prisustvo aflatoksina B1 pri uvozu, u silosima, skladištima, objektima za preradu i u prometu do maloprodaje,
- pojačano uzorkovanje i kontrola sirovog mlijeka i mlijeka namijenjenog za proizvodnju proizvoda na bazi mlijeka u proizvodnom procesu, kao i termički obrađenog mlijeka na tržištu, na prisustvo aflatoksina M1,
- dosljedna primjena mjera zabrane stavljanja na tržište i drugih upravnih mjera u slučajevima utvrđenog prekoračenja maksimalno dozvoljenih količina.
Višegodišnja istraživanja pokazuju da mikotoksini često kontaminiraju žitarice, zbog čega je sistemska kontrola njihovog prisustva u hrani i hrani za životinje neophodna kako bi se spriječili negativni uticaji na zdravlje ljudi i životinja, kao i ekonomski gubici u poljoprivredi.
Mikotoksini mogu izazvati različite štetne efekte, uključujući kancerogenost, imunotoksičnost, poremećaje varenja, neurotoksičnost, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost, reproduktivnu i razvojnu toksičnost i druge negativne posljedice. Često djeluju istovremeno na više ciljnih organa i sistema, a njihov efekat zavisi o vrsti mikotoksina, dozi i trajanju izloženosti.
Aflatoksin B1 (AFB1) je najtoksičniji i najbolje istraženi aflatoksin, čiji je kancerogeni potencijal potvrđen kod ljudi i životinja. Zbog dokazanog kancerogenog efekta, AFB1 je svrstan u Grupu 1 kancerogena od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC, 2012). Primarni ciljni organ aflatoksina B1 je jetra, a intenzitet i ozbiljnost oštećenja zavise od doze, trajanju izloženosti, vrste i fiziološkog stanja životinje ili čovjeka, uzgojnih uslova i nutritivnog statusa.
Naučno mišljenje o riziku po zdravlje ljudi uslijed prisustva aflatoksina B1 i aflatoksina M1 u hrani i hrani za životinje dostupno je na sljedećem linku.
