Aktuelna dešavanja u vezi s požarom na deponiji Uborak kod Mostara i sagorijevanjem otpada na otvorenom prostoru još jednom su potvrdila neraskidivu povezanost zdravlja ljudi sa zdravljem životinja i okoliša, što predstavlja osnovu koncepta „Jedno zdravlje“ (One Health). Ovaj pristup teži prevenciji bolesti, uključujući i one koje se prenose hranom, kao i očuvanju okoliša.
Sagorijevanje otpada na otvorenom prostoru proizvodi brojne zagađujuće materije, uključujući dioksine, policikličke aromatske ugljikovodike, hlapljive organske spojeve, ugljikov monoksid, heksaklorobenzen i pepeo.
Dioksini se svrstavaju među postojane, bioakumulativne i toksične polutante (PBT). Riječ je o materijama koje se mogu nakupljati u lancu ishrane do nivoa štetnih za zdravlje ljudi i ekosistema. U okolišu se zadržavaju tokom dužeg vremenskog perioda, a njihova bioakumulativnost podrazumijeva da se njihove koncentracije povećavaju kako se kreću kroz lanac ishrane.
Dioksini i spojevi „slični dioksinima“ čine grupu od 30 vrlo toksičnih hloriranih organskih hemikalija. Prirodno nastaju u malim količinama, ali su prvenstveno rezultat ljudskih aktivnosti. Udisanje ili unošenje navedenih materija u organizam može izazvati zdravstvene tegobe, naročito kod ranjivih grupa stanovništva, kao što su djeca, starije osobe i osobe s oslabljenim imunološkim sistemom, koje mogu biti posebno osjetljive na neke od ovih zagađivača.
Dioksini koji nastaju i ispuštaju se u zrak tokom sagorijevanja otpada mogu se taložiti na biljkama. Te biljke zatim jedu životinje koje se uzgajaju za proizvodnju mesa i mlijeka, a koje dioksine pohranjuju u svom masnom tkivu. Rizik po zdravlje usljed izloženosti dioksinima povećava se kroz konzumaciju prehrambenih proizvoda koji su im bili izloženi, naročito onih s visokim udjelom masti.
Za detaljnije informacije o mogućim štetnim učincima na zdravlje potrebni su podaci o izloženosti i utvrđenim koncentracijama dioksina, kao i provođenje sveobuhvatne procjene rizika.
Imajući u vidu navedeno, preporučujemo potrošačima da pojačaju mjere higijene hrane iz zahvaćenih područja, odnosno da temeljito operu voće i povrće uzgojeno na tim područjima prije konzumacije.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim nadležnostima, stoji na raspolaganju nadležnim institucijama za saradnju i pružanje podrške u provođenju preventivnih mjera s ciljem zaštite zdravlja građana.
