Svjetska sedmica podizanja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) obilježava se od 18.-24. novembra 2024. godine pod patronatom Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Razvojnog programa Ujedinenih nacija (UNEP), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH).
Geslo Svjetske sedmice podizanja svjesnosti o AMR 2024 je „Educiraj. Zagovaraj. Djeluj sada.“ Ovo geslo poziva globalnu zajednicu na edukaciju svih učesnika o antimikrobnoj rezistenciji, zagovaranje odvažnih opredjeljenja te preduzimanje konkretnih aktivnosti na prevenciji i suzbijanju antimikrobne rezistencije.
Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji je globalna kampanja za podizanje svjesnosti i razumijevanja AMR-a i promicanje najboljih praksi među učesnicima „jedinstvenog zdravlja“ (One Health) s ciljem smanjenja razvoja mikroorganizama rezistentnih na antibiotike.
Zdravstveni radnici, ekolozi, veterinari, agronomi, farmeri, donosioci odluka, mladi ljudi, nevladine organizacije, mediji i javnost pozvani su na zajedničko djelovanje na suzbijanju patogena rezistentnih na antibiotike.
Mikroorganizmi otporni na antibiotike, uključujući bakterije, viruse, gljivice i parazite, mogu se pojaviti i širiti među ljudima, životinjama, u biljnom svijetu i okolišu. Ne poznaju granice i predstavljaju opasnost za sve i svugdje. Povećana upotreba i zloupotreba antibiotika u različitim sektorima, zajedno sa zagađenjem okoliša, stvara povoljne uvjete za razvoj rezistencije kod mikroorganizama.
Bakterije u vodi, tlu i zraku mogu razviti otpornost nakon kontakta sa rezistentnim mikroorganizmima. Izloženost ljudi antimikrobnoj rezistenciji u okolišu može se povećati kroz korištenje onečišćene vode, kontaminirane hrane ili udisanjem gljivičnih spora iz okoliša, kao i kroz ostale načine kontakta sa patogenim mikroorganizmima.
Antimikrobna rezistencija predstavlja značajnu globalnu prijetnju. Prema podacima FAO, samo u 2019. godini, antimikrobna rezistencija dovela je do pet miliona smrtnih slučajeva. Prema najnovijim procjenama, u periodu od 2025.-2050. godine, antimikrobna rezistencija će direktno uzrokovati više od 39 miliona smrtnih ishoda te će biti povezana sa dodatnih 169 miliona smrtnih ishoda.
Osim toga, antimikrobna rezistencija ugrožava sigurnost i održivost naših poljoprivredno-prehrambenih sistema koji su na čelu globalnog pokreta za suzbijanje AMR-a, jer oni predstavljaju veliki udio u oblastima u kojima se antimikrobna rezistencija može razviti, širiti i prevenirati. Promicanjem dobrih praksi, poput biosigurnosti, higijene i vakcinacije životinja, može se smanjiti potreba za antibioticima i zaštititi naše prehrambene sisteme.
S obzirom da se radi o međusektorskom izazovu, suočavanje s antimikrobnom rezistencijom zahtijeva akciju u svim sektorima i primjenu principa „jedinstvenog zdravlja“. Ovaj sveobuhvatni (holistički) pristup prepoznaje da su zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša, uključujući ekosisteme, međusobno povezani i međuovisni.
Više informacija o načinima podrške kampanji povodom Svjetske sedmice podizanja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji možete pronaći na sljedećem linku:
