U periodu od 18. – 20.04.2023. godine, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) organizirala je, u svome sjedištu u Rimu, ”Tehničku radionicu o korištenju sekvenciranja cijeloga genoma (WGS) u upravljanju sigurnošću hrane”, pozivajući profesionalce iz vladinog sektora iz zemalja u razvoju da razgovaraju o stvarnim potrebama i praktičnim primjenama tehnologije za poboljšanje sigurnosti hrane. Predavanja su vršena od strane angažiranih stručnjaka FAO, institucija SAD, Kanade, Danske i Singapura, kao podrška razumijevanju korištenja WGS-a u upravljanju sigurnošću hrane, prednosti, nedostataka i izazova za zemlje sa ograničenim kapacitetima i resursima.
Učestvovali su predstavnici nadležnih organa sljedećih zemalja: BiH, Irak, Mongolija, Gana, Malezija, Meksiko, Laos.
Predstavnici BiH: Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Institut za javno zdravstvo RS, Veterinarski fakultet, UNSA.
Pozadina
Sekvenciranje cijelog genoma (WGS), poznato i kao tzv. ‘’sekvenciranje nove generacije’’ (NGS), jedan je od novih laboratorijskih alata koji otkriva kompletan DNK sastav organizma. Jednostavnost, preciznost, brzina i fleksibilnost WGS-a pružaju prednosti u odnosu na višestruke kombinovane, tradicionalne metodologije.
Tehnologija sekvenciranja cijelog genoma (WGS) ima potencijal da igra značajnu ulogu u području sigurnosti hrane. Međutim, u mnogim zemljama u razvoju, nivo razumijevanja koristi i implikacija upotrebe WGS u oblasti sigurnosti hrane je nizak.
U maju 2016. godine, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) organizirala je globalni tehnički sastanak o utjecaju WGS-a na upravljanje sigurnošću hrane. FAO je također objavio prvi tehnički dokument pod nazivom, ”Primjena WGS-a u upravljanju sigurnošću hrane”, u istom mjesecu, kako bi pružio bolje razumijevanje tehničkih pitanja sa konkretnim studijama slučaja za nadležna tijela za sigurnost hrane, posebno za one u zemljama niskog i srednjeg dohotka (LMICs). Kao nastavak, recenzirani članak, “Ulaganje u sigurnost hrane za zemlje u razvoju: mogućnosti i izazovi u primjeni sekvenciranja cijelog genoma za upravljanje sigurnošću hrane”, objavljen je u časopisu o patogenima i bolestima koje se prenose hranom 2019. godine, a članak je sažeo potencijalne barijere za zemlje u razvoju da praktično integrišu tehnologiju u svoje svakodnevno upravljanje sigurnošću hrane ( Investing in Food Safety for Developing Countries: Opportunities and Challenges in Applying Whole-Genome Sequencing for Food Safety Management, Foodborne Pathogens and Disease — 2019, Volume 16, Issue 7, pp. 463-473).
Globalna pandemija Covid-19 iznenada je i drastično promijenila kontekst, svugdje u svijetu, u pogledu upotrebe genomskog sekvenciranja i njegove korisnosti za precizno otkrivanje, kvantificiranje i analizu mikroorganizama. Mnogi ljudi, uključujući širu javnost i kreatore politika, upoznali su se s pojmovima kao što su genom, PCR, varijante, sekvenciranje i tako dalje, i stoga je FAO objavio članak o potencijalnim mogućnostima upotrebe WGS-a u sigurnosti hrane, ”Svijetla strana pandemije: Sekvenciranje cijeloga genoma i sigurnost hrane” (A Silver Lining of the Pandemic: Whole-Genome Sequencing and Food Safety, https://www.fao.org/3/cb5489en/cb5489en.pdf).
Uloga FAO-a je da informiše sve članice o najnovijim naučnim dostignućima u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru i pruži tehničku pomoć onima kojima je potrebna. FAO je u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) objavio nekoliko tehničkih radova i sazvao sastanke i međunarodne konferencije o WGS-u, o primjeni i utjecaju WGS-a na upravljanje sigurnošću hrane. Također podržava neprofitne tehničke inicijative koje rade na WGS-u i sigurnosti hrane, kao što su Global Microbial Identifier i PulseNet International i olakšava neformalnu mrežu zemalja u razvoju za razmjenu informacija, znanja i iskustva u korištenju WGS-a za upravljanje sigurnošću hrane.
Dokumenti od značaja
Technical background paper: Applications of Whole Genome Sequencing (WGS) in food safety management
