Antimikrobna rezistencija (AMR) predstavlja glavnu globalnu prijetnju koja povećava zabrinutost za zdravlje ljudi i životinja. Osim toga, antimikrobna rezistencija utječe na sigurnost hrane i sigurno snabdijevanje hranom, kao i na ekonomski prosperitet miliona porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.
Antimikrobna rezistencija odnosi se na sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobna sredstva, kao što su antibiotici. Nastaje kao rezultat prilagođavanja mikroorganizama na vanjske utjecaje, a brzina širenja antimikrobne rezistencije postaje sve veća zbog neprikladne i prekomjerne uporabe antibiotika. Na to utječu različiti faktori:
- Nedostaci u regulisanju i kontroli upotrebe,
- Nedostatak svijesti o najboljim praksama koji dovodi do neprikladne i prekomjerne upotrebe,
- Korištenje antibiotika, ne samo kao lijekova, nego i kao pospješivača rasta kod životinja,
- Privatna prodaja putem interneta koja čini krivotvorene antimikrobne lijekove ili nekvalitetne antimikrobne lijekove lako dostupnim za širu upotrebu.
Zbog antimikrobne rezistencije, lijekovi koji su služili za efikasno tretiranje bolesti postali su manje efikasni ili čak beskorisni, što dovodi do smanjenja sposobnosti za uspješno tretiranje infekcija, povećanja mortaliteta, češćih i dugotrajnijih oboljenja i gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.
Do 2050. godine, antimikrobna rezistencija mogla bi, prema procjenama FAO-a, uzrokovati 10 miliona smrtnih slučajeva na globalnom nivou, a BDP bi mogao biti niži za 2 do 3.5% na godišnjem nivou. Sve moguće posljedice antimikrobne rezistencije teško je procijeniti.
Detaljnije informacije o antimikrobnoj rezistenciji možete pronaći u letku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda koji je dostupan na linku.
