Fizičko razdvajanje mliječnih proizvoda od proizvoda biljnog porijekla koji ne sadrže mlijeko i dopuštene sastojke mlijeka, ali svojim nazivom asociraju na mliječne proizvode (biljno mlijeko, biljni jogurt, biljni sir, biljni maslac), te dosljedna primjena Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani, doprinijeli bi suzbijanju obmanjujućih praksi koje potrošače dovode u zabludu u pogledu sastava i svojstava navedenih proizvoda. To je jedan od zaključaka okruglog stola na temu „Deklarisanje i razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u trgovinama“ održanog 10. juna 2025. godine u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Uime Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, okruglom stolu prisustvovali su direktor Sanin Tanković i saradnica Marija Jukić-Grbavac.
Cilj okruglog stola bio je okupljanje stručnjaka, relevantnih institucija, privrednika, trgovačkih lanaca i uvoznika kako bi se sagledali problemi, razmijenile dobre prakse Evropske unije u ovoj oblasti, te donijeli zaključci koji će potaknuti donošenje mjera za razdvajanje ovih proizvoda na policama u trgovinama, kao i podizanje svijesti krajnjeg potrošača o važnosti deklarisanja proizvoda i razlici naziva između biljnog i životinjskog proizvoda.
Predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH prezentirali su legislativu u Bosni i Hercegovini i EU o označavanju proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, nakon čega se razvila diskusija o trenutnom stanju na tržištu Bosne i Hercegovine.
Naglašeno je da opći princip utvrđen u generalnom standardu za primjenu mliječnih termina jest da su „mliječni termini“ rezervisani isključivo za mlijeko i mliječne proizvode, tako da proizvodi koji ne sadrže mlijeko ili dopuštene sastojke mlijeka, a koriste mliječne termine, nisu u skladu s navedenim standardom.
Preciznije deklarisanje proizvoda biljnog porijekla osigurava minimiziranje mogućnosti obmanjivanja potrošača i samim tim ispunjava međunarodne trgovinske obaveze, dok s druge strane, potrošač lakše prepoznaje jedinstvene nutritivne vrijednosti mliječnih proizvoda i njihovih dokazanih zdravstvenih koristi.
Osmišljavanje i implementiranje naprijed navedene problematike rezultirat će učestalijim evaluacijama prehrambenih proizvoda dobivenih novim tehnologijama, čime će se potrošači zasigurno zaštititi od imitacijskih proizvoda, što bi kao posljedicu imalo pošteniju trgovačku praksu, te time vraćanje povjerenja u kvalitet i hranjivu vrijednost hrane, koju potrošač očekuje, u konkretnom slučaju kupujući mliječne proizvode.
Direktor Agencije izjavio je da će podržati sve zaključke okruglog stola, te će Agencija, u okviru svojih nadležnosti, pripremiti odgovarajuće propise kojim će precizirati način deklarisanja biljnih proizvoda, kako ne bi bilo obmanjujućih oznaka koje bi kod krajnjeg potrošača mogle proizvesti pogrešan dojam o njihovom sastavu u bilo kojem pogledu.
