Potrošnja antibiotika u Bosni i Hercegovini, kao i u ostalim državama Zapadnog Balkana, nadilazi prosjek zemalja Evropske unije, a njihova je upotreba izrazito porasla tokom pandemije COVID-19, istaknuto je na okruglom stolu na temu „Zajedno gradimo svijest o antimikrobnoj rezistenciji“ održanom u Sarajevu povodom Svjetske sedmice svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (18.-24.11.2025. godine). Na skupu koji je, u znak podrške ovoj globalnoj kampanji, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine organizirala u saradnji s Perutninom Ptuj BiH, učestvovali su predstavnici institucija, akademske zajednice i stručnjaci iz sektora sigurnosti hrane, veterinarstva, javnog zdravstva i poljoprivrede.
Kroz panel diskusiju u kojoj su učestvovali predstavnici Agencije, akademske zajednice i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), upozoreno je na činjenicu da infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama postaju sve teže za liječenje te da prekomjerna upotreba i zloupotreba antibiotika doprinosi širenju antimikrobne rezistencije (AMR), odnosno sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji se koriste u liječenju infekcija.
Naglašeno je da se otpornost na antimikrobne lijekove razvija, ne samo u humanoj medicini nego i u poljoprivredi, prvenstveno u stočarstvu, zbog čega je potreban jedinstven i koordinisan pristup.
Stoga direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, dr. sci. Sanin Tanković, naglašava važnost multidisciplinarnog djelovanja. „Primjena pristupa jedinstvenog zdravlja (One Health) jedini je adekvatan odgovor na rastuću globalnu prijetnju po zdravlje ljudi uzrokovanu antimikrobnom rezistencijom, a ovaj skup dio je nastojanja Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da podigne svijest javnosti, ohrabri sve institucije i pojedince koji mogu doprinijeti suzbijanju antimikrobne rezistencije te pošalje poruku donosiocima odluka u našoj zemlji o nužnosti usvajanja i primjene provjerenih evropskih praksi u suočavanju s ovim izazovom,“ izjavio je direktor Agencije.
Na skupu je istaknuto da je razvoj novih antibiotika spor, dugotrajan i finansijski zahtjevan proces, što dodatno otežava borbu protiv AMR-a, te da Bosna i Hercegovina nema usvojen Nacionalni program borbe protiv antimikrobne rezistencije.
„Novi i efikasniji antibiotici prijeko su potrebni, ali ih nema. Nema inovativnijih lijekova, što je problem. Jedan od 15 kandidata dospije od predkliničke faze do komercijalizacije, odnosno tržišta, a dešava se da se tokom kliničkih ispitivanja već razvije rezistencija,” objašnjava prof.dr. Jasmina Đeđibegović, redovna profesorica i šefica Katedre za bromatologiju i nutriciju na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ipak, ohrabruje praktično iskustvo, koje je podijelio prof.dr. Zaim Jatić, specijalista porodične medicine i šef Katedre za porodičnu medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ukazujući na vidljivu promjenu svijesti među građanima BiH, posebno mlađim roditeljima, koji sve manje insistiraju na propisivanju antibiotika i otvoreniji su za racionalniji pristup liječenju. Prof. Jatić, kao jedno od rješenja, preporučuje uvođenje „antibiotske karta pacijenta”, koja se, kao sveobuhvatan alat koji prati historiju liječenja pacijenta antibioticima, eksperimentalno primjenjuje u pojedinim zemljama kao važna mjera u borbi protiv AMR-a. Tako bi se u zdravstvenom kartonu pacijenta nalazila historija korištenja antibiotika, razlozi propisivanja, podaci o urađenom antibiogramu, te ostale informacije, koje bi doprinijele praćenju upotrebe antibiotika.
Dr.sci. Slobodan Dojčinović, zamjenik direktora Agencije, istaknuo je značaj provođenja monitoringa ostataka određenih supstanci u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla, kao i monitoringa ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla, zbog uvida u stanje i preduzimanje odgovarajućih mjera s ciljem zaštite zdravlja građana i neometane trgovine hranom na domaćem i međunarodnom tržištu. Naglasio je da je potrebno pratiti i primjenjivati smjernice Evropske komisije o korištenju antimikrobnih lijekova u veterinarskoj medicini, što je zajednička odgovornost veterinara, farmera, farmaceutske industrije, nadležnih institucija i akademske zajednice.
Prema riječima, Dr. Mirze Pale, stručnog saradnika u Uredu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Bosni i Hercegovini, cilj WHO je ograničiti i svesti na minimum korištenje antibiotika, što podrazumijeva jačanje nadzora, promicanje racionalne upotrebe antibiotika i unaprjeđenje primjene pristupa „jedinstveno zdravlje” zbog zaštite zdravlja ljudi, životinja i ekosistema.
O načinu prenosa gena rezistencije, edukaciji studenata o AMR-u, određivanju karence nakon tretiranja oboljelih životinja čiji su proizvodi namijenjeni ljudskoj ishrani, najnovija saznanja i iskustva podijelio je prof.dr. Ahmed Smajlović, redovni profesor na Katedri za veterinarsku farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prof. Smajlović je istaknuo i značaj prikupljanja podataka o antimikrobnoj rezistenciji u Bosni i Hercegovini i izvještavanja relevantnih međunarodnih institucija, kao što je Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA).
Direktor Perutnine Ptuj BiH, Adnan Hodžić, predstavio je konkretne aktivnosti ove kompanije u smanjenju primjene antibiotika i unaprjeđenju biosigurnosnih standarda, naglasivši da tržište sve više zahtijeva proizvode dobivene bez upotrebe antibiotika te da se prehrambena industrija mora prilagođavati modernim zdravstvenim i potrošačkim standardima.
„Osim što smo na tržištu predstavili proizvod Piletina Natur – uzgojena bez upotrebe antibiotika, naš cilj je da podržimo društvo u edukaciji o važnosti očuvanja zdravlja. Naša odgovornost je da budimo odgovornost i kod farmera koji su direktno uključeni u naše procese proizvodnje kako da ispravno postupaju, ali i da podižemo svijest opće populacije“, kazao je Hodžić
Skup je zaključen pozivom na zajedničko djelovanje svih sektora – zdravstvenog, veterinarskog, poljoprivrednog, akademskog te prehrambene industrije i institucija zaduženih za sigurnost hrane kako bi se kroz primjenu pristupa „jedinstveno zdravlje“ odgovorilo na rastuću globalnu prijetnju antimikrobne rezistencije.
