Povodom Svjetskog dana zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva ljude širom svijeta da obnove svoju predanost zajedničkom djelovanju i podršci nauci kao ključnim pokretačima boljeg zdravlja u skladu s temom Svjetskog dana zdravlja 2026 – „Zajedno za zdravlje. Stanimo uz nauku.” Svjetskim danom zdravlja, WHO obilježava godišnjicu osnivanja 7. aprila 1948. godine te pokreće cjelogodišnju javnozdravstvenu inicijativu kojom naglašava značaj donošenja odluka zasnovanih na dokazima, kao i ulogu saradnje u očuvanju zdravlja pojedinaca i zajednice.
Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja podsjeća da zdravlje nije samo individualna briga, već rezultat zajedničkog djelovanja i jasno upućuje na zajedničku odgovornost svih aktera – od pojedinaca i zajednice do institucija i stručnjaka.
Tema „Zajedno za zdravlje. Stanimo uz nauku” bit će korištena kroz cjelogodišnju kampanju koja slavi snagu naučne saradnje u zaštiti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i planete. Kampanja ističe naučna postignuća i multilateralnu saradnju neophodnu za pretvaranje dokaza u djelovanje – uz snažan naglasak na pristup „Jedno zdravlje” (One Health).
Povodom Svjetskoga dana zdravlja, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine podsjeća da zdravstveno neispravna hrana može uzrokovati više od 200 različitih bolesti. U uslovima klimatskih promjena i globalne trgovine, rizici za sigurnost hrane postaju sve složeniji i zahtijevaju koordinirani odgovor. Ulaganje u sigurnost hrane znači ulaganje u zdravlje, kvalitet života i dugoročnu dobrobit zajednice, a implementacija važećih propisa, odgovoran pristup i saradnja svih aktera u sistemu sigurnosti hrane ključni su preduslovi za zaštitu zdravlja.
Zdravlje ljudi temeljito se promijenilo tokom proteklog stoljeća, ponajviše zahvaljujući naučnom napretku i međunarodnoj saradnji. Globalna stopa smrtnosti porodilja smanjena je za više od 40 % od 2000. godine, a smrtnost djece mlađe od pet godina smanjena je za više od 50 %. Napredak u tehnologiji, naučnim spoznajama i vještinama, kao i saradnja između različitih disciplina, sektora i država, nastavljaju pretvarati nekad po život opasne zdravstvene izazove – kao što su povišen krvni pritisak, dijagnoze raka ili HIV infekcije – u stanja kojima se može upravljati, produžujući i poboljšavajući živote ljudi širom svijeta.
Ipak, prijetnje zdravlju i dalje rastu, potaknute klimatskim promjenama, degradacijom okoliša, geopolitičkim napetostima i promjenama u demografiji. Ti izazovi uključuju trajne bolesti i opterećene zdravstvene sisteme, kao i nove bolesti s potencijalom za epidemije ili pandemije. Širom svijeta hiljade naučnika, zajedno s organizacijama, kao što je WHO, ubrzavaju istraživanja te razvijaju politike, alate i inovacije potrebne za zaštitu zajednica i očuvanje zdravlja budućih generacija.
Naučne inovacije najmoćnije su kada se široko primjenjuju i koriste. Svaki uspjeh u unapređenju zdravlja ljudi odražava zajednički rad i saradnju naučnih organizacija, donosioca politika, zdravstvenih radnika i javnosti. Na primjer:
- prije moderne anestezije, hirurški zahvati su izazivali nezamislivu bol. Danas sigurniji lijekovi, pristupačne tehnologije i obučeni stručnjaci omogućuju izvođenje zahvata koji spašavaju život dok pacijenti spavaju. Naučni napredak doprinio je demokratizaciji ove mogućnosti, čineći sigurnu hiruršku njegu dostupnom širom svijeta, uključujući i mnoge sredine s ograničenim resursima;
- tokom proteklih 50 godina globalni napori u imunizaciji spasili su više od 154 miliona djece od zaraznih bolesti. Cjepiva su pridonijela smanjenju smrtnosti dojenčadi za 40 %, pri čemu je samo jedno cjepivo – protiv ospica – spasilo više od 90 miliona djece;
- napredak u tehnologijama ranog probira mijenja zdravstvene ishode. Od elektroničkih tlakomjera do probira raka dojke mamografijom, ovi alati omogućili su intervencije koje spašavaju živote miliona ljudi.
