Oko 30% svih smrtnih slučajeva uzrokovanih oboljenjima koja se prenose hranom zabilježeno je kod djece mlađe od pet godina, unatoč činjenici da ova populacija čini svega devet posto svjetske populacije. To je jedan od zaključaka Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, WHO) navedenih u izvješću pod nazivom „Procjena globalnog opterećenja od bolesti koje se prenose hranom“, najopsežnijem dosadašnjem izvješću WHO o utjecaju zdravstveno neispravne hrane na zdravlje i dobrobit ljudi. U izvješću, koje se bavi procjenom opterećenja od bolesti koje se prenose hranom obuhvaćen je 31 uzročnik – bakterije, virusi, paraziti, toksini i kemijski spojevi, te je navedeno da svake godine oko 600 milijuna ljudi, odnosno svaki deseti stanovnik Zemlje, obolijeva zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane, od čega 420 000 ljudi umire, uključujući 125 000 djece mlađe od pet godina.
„Sad kad znamo koji patogeni uzrokuju najveće probleme u određenim dijelovima svijeta, moguće je provesti ciljane aktivnosti od strane opće javnosti, vlada i prehrambene industrije,“ izjavila je dr. Margaret Chan, generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije.
Iako opterećenje koje izazivaju oboljenja koja se prenose putem hrane izaziva pozornost na globalnoj razini, najveći postotak učestalosti i najveći udio smrtnih slučajeva među djecom mlađom od pet godina zabilježen je u Africi i Jugoistočnoj Aziji.
U dijelu izvješća koji se odnosi na Europu navedeno je da ova regija ima najmanje opterećenje od bolesti koje se prenose hranom. Više od 23 milijuna ljudi u ovoj regiji na godišnjoj razini obolijeva zbog konzumacije nesigurne hrane, a oko 5000 oboljenja rezultira smrtnim ishodom.
Dijarejna oboljenja su najzastupljenija među oboljenjima koja se prenose hranom u europskoj regiji, a najraširenije su norovirusne infekcije koje su evidentirane kod 15 milijuna oboljelih, a slijede ih kampilobakterioze s pet milijuna slučajeva oboljenja, dok su atipične salmoneloze uzrok najvećeg broja smrtnih slučajeva, 2 000 godišnje, navedeno je između ostalog u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, koje se u integralnom obliku može pročitati i preuzeti na linku http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/199350/1/9789241565165_eng.pdf?ua=1.
„Ove procjene rezultat su desetogodišnjeg rada u kojem je sudjelovalo oko 100 stručnjaka iz cijelog svijeta. Na temelju naših saznanja, očigledno je da je globalno opterećenje od bolesti koje se prenose hranom značajno, te da utječe na ljude širom svijeta, osobito na djecu mlađu od pet godina,“ naglašava dr. Kazuaki Miyagishima, direktor Odjela za sigurnost hrane i zoonoze Svjetske zdravstvene organizacije.
Rizik od oboljenja koja se prenose hranom veći je u malo i srednje razvijenim zemljama, a povezuje se s korištenjem nesigurne vode pri pripremi hrane, slabom higijenom i neodgovarajućim uvjetima proizvodnje i skladištenja hrane, nižom razinom pismenosti, te neodgovarajućim zakonodavstvom o hrani ili neodgovarajućom provedbom navedenog zakonodavstva.
