S ciljem sprječavanja unosa bolesti slinavke i šapa u Bosnu i Hercegovinu, Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio je 7. marta 2025. godine „Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu slinavke i šapa“.
Navedenim aktom zabranjuje se uvoz pošiljki domaćih i divljih papkara, sjemena i embrija/jajnih ćelija porijeklom od papkara, namirnica, proizvoda, sirovina i otpadaka porijeklom od domaćih i divljih papkara te hrane za životinje porijeklom od papkara, a koji su porijeklom iz Mađarske, Savezne države Brandenburg i Grada Berlina u Njemačkoj. Stupanjem na snagu ovog Uputstva prestaje važiti „Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa u Bosnu i Hercegovinu slinavke i šapa“ doneseno 28. januara 2025. godine.
Prema raspoloživim informacijama, izbijanje slinavke i šapa u Mađarskoj, u regionu Győr-Moson-Sopron, u blizini granice sa Slovačkom, prijavljeno je 7. marta 2025. godine putem sistema Evropske komisije za prijavu bolesti životinja, a bolest je potvrđena na objektu s mliječnim govedima.
Prvi znakovi bolesti uočeni su kod životinja koje su pokazivale karakteristične kliničke simptome slinavke i šapa. Nadležno tijelo Mađarske odmah je preduzelo preliminarne mjere kontrole te provodi detaljno epidemiološko istraživanje kako bi se utvrdio izvor i put unosa bolesti.
Slinavka i šap je jedna od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće (goveda, svinje, ovce, koze i bivole) i divlje papkare širom svijeta. Uzročnik bolesti je virus iz porodice Picornaviridae, rod Aphtovirus. Kombinirana visoka antigenska varijabilnost i efikasan prenos čini virus slinavke i šapa (Foot-and-mouth disease virus, FMDV) vrlo zaraznim među osjetljivim jedinkama širom cijelog svijeta u nizu različitih vrsta. Bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta, iako je napredak u kontroli FMDV kontinuiran. Prenosi se direktnim kontaktom zaraženih životinja, indirektnim kontaktom putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, putem hrane za životinje, te putem aerosola. Ljudi također mogu mehanički prenijeti virus sa zaraženog na druga gazdinstva: na rukama i odjeći, putem prevoznih sredstava i sl. Bolest se očituje slinjenjem, depresijom, hromošću, te pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune papaka, međupapčanog procjepa i sisa.
FMDV je, uglavnom, bezopasan za ljude. Samo u ograničenom broju izolovanih slučajeva (oko 40 evidentiranih slučajeva infekcije u cijelom svijetu od 1921. – 2007. godine), nakon direktnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi te se u tom pogledu bolest slinavke i šapa ne smatra klasičnom zoonozom. Prenos bolesti putem konzumacije hrane ili sa čovjeka na čovjeka dosad nisu zabilježeni.
Međutim, zbog strogih mjera kontrole i ograničenja u međunarodnoj trgovini, ova bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male posjednike, kao i cijela regionalna gazdinstva. Prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju se stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljeg širenja u skladu s važećim propisima, a iste uključuju obavezu usmrćivanja i neškodljivog uklanjanja svih preostalih primjenjivih životinja na zahvaćenom objektu, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla i druge mjere.
Bosna i Hercegovina je službeno slobodna od bolesti slinavke i šapa od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja (World Organisation for Animal Health, WOAH), a posljednji zabilježen slučaj je bio davne 1968. godine.
