Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine provela je, u saradnji s nadležnim entitetskim, kantonalnim, gradskim i općinskim te inspekcijskim organima Brčko distrikta BiH u 2022. godini redovni godišnji Program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini.
U sklopu Programa kontrole (monitoringa) ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog i životinjskog porijekla u 2022. godini ukupno je izvršeno uzorkovanje 16 različitih proizvoda.
Prema Uredbi Komisije (EU) broj 2022/601 o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole koji se provodi u državama Evropske unije za period 2022.-2024. godine, koji je osnova za izradu Programa kontrole, odabrano je ukupno 13 proizvoda: jabuke, jagode, breskve, vino od grožđa, zelena salata, glavati kupus, rajčice, špinat, zob u zrnu, ječam u zrnu, kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad i malu djecu, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad i prerađene hrane za djecu na bazi žitarica.
Pored naprijed nabrojanih, uzorkovana su i tri nacionalna proizvoda (kruška, šljiva i mandarina) koji su odabrani na osnovu rezultata dosadašnjeg provođenja monitoringa ostataka pesticida u i na hrani, važnosti proizvoda sa aspekta potrošnje hrane i RASFF obavijesti.
Ukupno su uzeta 184 uzoraka i to: 72 uzorka voća, 45 uzoraka povrća, 22 uzorka žitarica, 24 uzorka hrane životinjskog porijekla i 21 uzorak ostalih kategorija hrane (vino od grožđa i prerađena hrana za djecu na bazi žitarica). Na ovim uzorcima provedena je 28.441 laboratorijska analiza.
Od ukupno 184 analizirana uzorka, 99 (53,8%) nije sadržavalo ostatke pesticida na nivou kvantifikacije, dok je 80 uzoraka (43,5%) sadržavalo ostatke pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije, ali u okviru maksimalno dozvoljenog nivoa (Maximum Residue Limit, MRL). Tri uzorka (1,6%) su sadržavala ostatke pesticida iznad MRL-a u granicama mjerne nesigurnosti i dva uzorka su bila neodgovarajuća.
Dakle, od 184 uzorka, dva uzorka, odnosno 1,1 % od ukupnog broja, nisu bila u skladu s važećim propisima. Radi usporedbe, procenat neodgovarajućih rezultata laboratorijskih analiza uzoraka hrane na ostatke pesticida u zemljama EU, Norveškoj i Islandu, prema posljednjem dostupnom izvještaju koji se odnosi na 2021. godinu iznosi 3,9%. Više informacija dostupno je na sljedećem linku: https://www.efsa.europa.eu/en/supporting/pub/en-7901.
Izvještaj o provedenom Programu kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu usvojen je na 20. sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 22. avgusta 2023. godine, a dostupan je na sljedećem linku.
Agencija je blagovremeno, odmah po prijemu rezultata laboratorijskih analiza, iste dostavljala na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima, uključujući i rezultate laboratorijskih analiza za uzorke koji su imali kvantificirane vrijednosti ostataka pesticida iznad propisanog MRL-a, ali u granicama mjerne nesigurnosti, što znači da su bili u skladu s važećim propisima. Na taj način omogućeno je inspekcijskim organima da preventivno pojačaju kontrolu nad uvoznicima/proizvođačima i ovih proizvoda.
S obzirom da se, zbog nestručne interpretacije rezultata, samo prisustvo ostataka pesticida često poistovjećuje sa nedozvoljenim ili prekomjernim prisustvom pesticida, naglašavamo da podatak o sadržaju ostatka pesticida u/iznad nivoa kvantifikacije ne znači da je uzorak automatski neodgovarajući ili štetan po zdravlje potrošača, nego se to odnosi na granicu određivanja (Limit of quantification, LOQ). Pojednostavljeno rečeno, radi se o najnižoj koncentraciji ostatka pesticida koja se može odrediti kvantitativno s prihvatljivom tačnošću i dosljednošću.
Agencija je za uzorke koji nisu bili odgovarajući, tj. koji su sadržavali ostatke pesticida iznad maksimalno dozvoljenog nivoa provela kratkotrajnu (akutnu) procjenu prehrambene izloženosti ljudi za svaku kombinaciju pesticid/hrana koji su uzorkovani u sklopu Programa kontrole 2022.
Rezultati kratkotrajne (akutna) procjene rizika su pokazali da je malo vjerovatno da postoji rizik, u pogledu zdravstvenih posljedica, od kratkotrajne prehrambene izloženosti potrošača (odraslih osoba) u Bosni i Hercegovini putem kombinacije pesticid/hrana koja je uzorkovana u sklopu monitoringa.
Također je provedena procjena hronične izloženosti potrošača. Rezultat dugotrajne (hronične) prehrambene izloženosti uzeo je u obzir sve neprerađene prehrambene proizvode u kojim su utvrđeni ostaci pesticida u sklopu Programa kontrole 2020., 2021. i 2022. godine te pokazuje da je prehrambena izloženost znatno ispod utvrđenog prihvatljivog dnevnog unosa (Acceptable Daily Intake, ADI) u svim scenarijima. U skladu sa naprijed navedenim može se zaključiti da je malo vjerovatno da dugotrajna prehrambena izloženost pesticidima u utvrđenim koncentracijama predstavlja rizik za zdravlje potrošača u Bosni i Hercegovini.
Za istraživanje su korišteni podaci o prehrambenim navikama stanovništva Bosne i Hercegovine. Navedeni podaci su prikupljeni u sklopu projekta istraživanja prehrambenih navika stanovništva Bosne i Hercegovine (B&H MENU) koje je provedeno u skladu s EU MENU metodologijom, što je garancija da su prikupljeni podaci u Bosni i Hercegovini harmonizirani s podacima zemalja članica EU i dio su opće evropske baze podataka o prehrambenim navikama stanovnika Evrope.
Prema procjenama relevantnih međunarodnih organizacija, u uslovima moderne poljoprivredne proizvodnje iz različitih razloga 35 % svjetske proizvodnje hrane ne dođe do potrošača, dodatnih 20% propadne u procesu skladištenja, a bez odgovarajuće primjene sredstava za zaštitu bilja, gubici bi bili daleko veći.
Primjena fitofarmaceutskih sredstava, koja su odobrena za korištenje u skladu s važećim propisima u Bosni i Hercegovini i dobrom poljoprivrednom praksom (GAP) neće dovesti do prekoračenja maksimalno dozvoljenog nivoa ostataka pesticida u hrani niti će imati štetne posljedice po zdravlje potrošača. Stoga preporučujemo subjektima u poslovanju s hranom, koji su prema Zakonu o hrani („Službeni glasnik BiH,“ broj 50/04) odgovorni za zdravstvenu ispravnost hrane koju stavljaju na tržište, da se dosljedno pridržavaju važećih propisa i dobre poljoprivredne prakse, koja podrazumijeva nacionalno preporučenu, dozvoljenu ili registriranu sigurnu upotrebu sredstava za zaštitu bilja u stvarnim uslovima u bilo kojoj fazi proizvodnje, skladištenja, prevoza, distribucije i prerade hrane.
Predstavnicima sredstava javnog saopćavanja i ovim putem zahvaljujemo na veoma dobroj saradnji i velikom doprinosu unaprjeđenju sistema sigurnosti hrane kroz informisanje potrošača o rizicima porijeklom iz hrane, te ih pozivamo da se za interpretaciju rezultata laboratorijskih analiza koja je veoma zahtjevna obrate zvaničnim putem Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ili drugim nadležnim institucijama. Na taj način potrošači će imati ispravne i pouzdane informacije o rizicima porijeklom iz hrane, štitit će se zdravlje i interesi potrošača i spriječiti nepotrebno nanošenje štete proizvođačima hrane, kao i svim ostalim subjektima u poslovanju s hranom u Bosni i Hercegovini.
